Prema portalu poslovni.hr, rast cijena energenata ponovno pritišće kućanstva i gospodarstvo, a najavljene mjere za ublažavanje tog tereta imat će ograničen učinak.
U rujnu je predsjednik Vlade, Andrej Plenković, predstavio novi paket mjera usmjeren na postupno povećanje cijena plina i struje, najavljujući poskupljenje u dvije faze. Prva faza stupila je na snagu 1. studenoga, kada su računi za električnu energiju porasli za 6,5 posto, dok se drugi val poskupljenja očekuje u siječnju.
Ekonomist Željko Garača komentirao je za N1 da će poskupljenja energenata nesumnjivo dovesti do lančanih reakcija i utjecati na cijene drugih proizvoda i usluga. “Odrazit će se sigurno jer energenti su utkani u svaku aktivnost, pa tako i u proizvodnju. Proizvođači i svi oni koji su uključeni u lanac dobave ukalkulirat će to u svoje cijene,” ističe Garača. Unatoč većem porastu inflacije nego što se očekivalo, on napominje da bi situacija bila i gora da nije došlo do pada cijena energije u odnosu na prethodnu godinu.
Cijene nafte trenutno iznose nešto više od 70 dolara po barelu, što bi moglo dodatno poskupjeti energente, posebice plin, čije je cijene teško dugoročno stabilizirati. Rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku dodatno utječu na oscilacije u globalnim energetskim cijenama, a svaka promjena u tom segmentu odražava se na cijene kod krajnjih potrošača.
Iako su brojna kućanstva u Hrvatskoj trenutno zaštićena vladinim mjerama, povlačenje državne potpore očekuje se u idućih šest mjeseci. To znači da bi, prema Plenkovićevim najavama, računi za električnu energiju bez mjera iznosili oko 584 eura godišnje, dok se s vladinim intervencijama taj iznos može zadržati na 482 eura.
Osim pitanja energetske sigurnosti, Hrvatska se suočava i s problemom povećanja stope siromaštva. Novi podaci pokazuju da je čak 19 posto stanovništva u riziku od siromaštva, a najranjiviju skupinu čine umirovljenici, čiji su prihodi sve teže dostatni za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Garača naglašava da postoji značajna fiskalna rezerva koja bi mogla olakšati prilagodbu socijalnih mjera, posebice kroz smanjenje tranzicijskih troškova mirovinske reforme.
“Postoji veliki broj građana koji su u riziku od siromaštva, a metodologija za procjenu možda i ne odražava pravu sliku – vjerujem da su stvarni brojevi i gori,” dodaje Garača, pozivajući na povećanje sredstava za socijalnu pomoć kako bi se ublažile posljedice rastućih troškova.
Dok građani strahuju od daljnjih poskupljenja, Vlada poručuje da će nastaviti s mjerama potpore, no sve je jasnije da će energetski sektor i dalje biti osjetljiv na globalne krize.
Izvor: poslovni.hr
Foto: Freepik
