Predstavljen je projekt izgradnje zgrade Državnog arhiva Bjelovar. Projekt je izradila tvrtka M-plan i arhitekti Ana Rašan i Zvonimir Ferenčak.
Gradonačelnik Dario Hrebak rekao je kako ovime napokon kreće rješavanje dugogodišnjeg problema.
– 20 godina traje rješavanje pitanja Državnog arhiva i njegovog prostora na duži vremenski period u gradu Bjelovaru. Prije sedam ili osam godina čak je bilo pitanje hoće li Bjelovar izgubiti status grada koji ima Državni arhiv upravo zbog prostornih uvjeta, odnosno njihova nepostojanja – podsjetio je gradonačelnik te nastavio.
– Prije nekoliko godina je Grad Bjelovar u suradnji s Ministarstvom kulture dodijelio našu zgradu Državnom arhivu. To je bilo kratkoročno rješenje jer oni nemaju dodatan prostor za arhivsku građu. Ovim projektom rješavamo sigurno na barem 30, 40 ili 50 godina problem arhivske građe i samog arhiva u samom centru grada – rekao je Hrebak, ne skrivajući zadovoljstvo projektom. Zbog digitalizacije građe, dosadašnji problem mogao bi biti riješen i duže od toga. Osim samog predstavljanja projekta, najavljeno je da će ovaj tjedan krenuti proces javne nabave, odnosno krenut će se tražiti izvođači radova.
– Odobren nam je novac Ministarstva kulture, Grad Bjelovar je izradio i platio kompletnu projektnu dokumentaciju. Dali smo zemljište i zgradu. Po novom projektu, zgrada će imati suvremeni izgled i 2.142 četvorna metra. Vrijednost projekta je oko 4,2 milijuna eura i stopostotno se financira iz NPOO-a. Zgrada će se izgraditi na sadašnjem parkiralištu iza postojeće zgrade Arhiva s kojom će biti i povezana i buduća zgrada će imati svoju čitaonicu koja će primati stranke istraživače, a moći će spremiti 12 kilometara građe – naveo je.
Izgradnja bi mogla započeti vrlo brzo.
– Mi vjerujemo da ćemo krajem kolovoza imati izvođača radova, naravno ako ne bude žalbe i vjerujem da se već krajem rujna može početi graditi novi Državni arhiv. To će ovisiti i o cijenama, mi ćemo sad prvi put vidjeti jesu li cijene malo pale ili su po onim procjenama koje jesu – kazao je gradonačelnik dodavši kako vjeruje da bi nova zgrada Državnog arhiva u Bjelovaru mogla biti izgrađena do proljeća 2025. godine.
Ravnateljica Državnog arhiva Bjelovar Martina Krivić Lekić istaknula je kako su inicijalni razgovori u kojima se tražilo rješenje započeli prije šest godina.
– Problem Državnog arhiva u Bjelovaru, smještaja gradiva u spremište je nešto što se vuče još od 60-ih godina, od 1961. kad smo osnovani, da bi kulminiralo 2010. godine kad smo postali beskućnici. Nismo imali ni zgradu s radnim prostorima, spremište je bilo u najmu i uspjeli smo prije nekih šest godina pokrenuti razgovore i dogovore o tome što se može napraviti da Arhiv konačno ima svoje stalno spremište i prostor u kojem može raditi – naglasila je te otkrila samo dio od onoga što se u Arhivu radi.
– Državni arhiv u Bjelovaru ima nadzor nad svim pismohranama na području Bjelovarsko-bilogorske županije, dijelu Koprivničko-križevačke županije i dijelovima Zagrebačke županije, bivše općine Vrbovec tako da mi imamo zaista veliko područje koje prelazi ove naše granice i imamo jako puno gradiva koje je trenutno na terenu. Sve planiramo smjestiti u Arhiv zato što gradivo mora doći u spremišta 30 godina nakon što su svi postupci s gradivom dovršeni, tako da nažalost još uvijek imamo na terenu mnogo toga jer naše trenutno spremište ima kapacitet četiri dužna kilometra. Mi smo gotovo potpuno puni, ne preuzimamo više veće količine gradiva, a s ovim novim spremištem imat ćemo 12 kilometara spremišnog prostora i toliko arhivskog gradiva će se moći spremiti u novi Arhiv. Imat će namjenski prostor za čuvanje mikrooblika, imamo i pripreme da možemo digitalizirati i čuvati digitalne zapise u novom arhivskom spremištu tako da će dovršetkom izgradnje biti osiguran prostor za sljedećih 40 do 50 godina – sigurna je ravnateljica.
Osim gradonačelniku Hrebaku, posebno je zahvalila arhitektici Ani Rašan koja je pratila želje i mogućnosti koje su zadane položajem parkirališta, odnosno prostora koji su dobili. Arhivsko gradivo se privremeno nalazi u prostoru Biskupije koji Arhiv nemalo plaća.
– Bjelovarsko-križevačka biskupija nama iznajmljuje prostor po određenoj cijeni i oni jedva čekaju da mi izađemo jer oni imaju daljnje planove za taj prostor – rekla je Krivić Lekić dodavši kako im u veljači 2025. godine ističe ugovor.
Hrebak je ovim putem pozvao cijeli građevinski sektor, pogotovo bjelovarski da ovaj tjedan prate javni poziv kako bi se pronašao izvođač radova.
Arhitekt Zvonimir Ferenčak naveo je kako je nova zgrada Arhiva vrlo zahtjevna i što se tiče opterećenja arhivske građe, ali i konstruktivno je dosta složena.
Arhitektica Ana Rašan ispričala je kako je navedeni projekt rađen tijekom 2020. i 2021. godine i sada je predstavljena finalna verzija. Napomenula je kako je troškovnik revidiran u više navrata te kako pokušavaju s procjenama pratiti tržište, no ono diktira cijenu.
Pojasnila je kako će nova i postojeća zgrada biti povezane.
– Tu se radi o rekonstrukciji i dogradnji budući da se veže na postojeću zgradu. One su povezane mostom na prvoj etaži te funkcioniraju kao jedna cjelina. Postojeća zgrada ima oko 1.270 četvornih metara kroz podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Mi smo maksimalno iskoristili blok koliko smo mogli da bismo dobili što više prostora spremišta – kazala je.
U zgradi su predviđena i dizala zbog pristupačnosti i kako bi se građa mogla jednostavnije prenositi.
– Nova zgrada nije isključivo spremište, već prostor koji ima javnu čitaonicu u kojoj će se odvijati događanja i van radnog vremena Arhiva, a koja će biti kulturnog karaktera i taj prostor koji je dostupan javnosti je orijentiran prema ulici, ostakljen i poziva ljude da uđu unutra, dok prostor spremišta koji čuva i štiti građu je predviđen kao zatvoren bez otvora jer svaki otvor predstavlja potencijalnu opasnost od kontaminacije mikroorganizmima, vlagom i sličnim i oštećenje građe – istaknula je Rašan.
Upravo je zbog toga odlučeno napraviti distinkciju između ostakljenog prostora i onog punog volumena. U prizemlju će se nalaziti oko 260 četvornih metara javnih prostora, prostor administracije zauzimao bi oko 60 četvornih metara, a ostalo je dio radnih prostora i spremišta Arhiva. Na katovima će biti isključivo spremišta koja nisu dostupna javnosti. Nakon prigovora zbog prvotno predstavljenog izgleda glavnog pročelja, učinjene su neke izmjene.
– S obzirom na reakcije javnosti javili su nam se konzervatori da revidiramo ulično pročelje i ovo je verzija koja je ispala najuspješnija budući da je prethodno bio predviđen puni volumen bez otvora i perforacija, tražili su da omekšamo pročelje kako bismo se uklopili u tradicijsko okruženje – otkrila je arhitektica. Dodala je kako će pročelje noću biti osvijetljeno, a vanjski prostor i dalje biti prohodan za pješake, dok će parkirališna mjesta moći koristiti isključivo zaposlenici.
Gradonačelnik je na kraju poručio kako će Bjelovar uskoro postati i veće gradilište nego je bio u proteklih nekoliko godina.
