S početkom ove godine na snagu je stupila porezna reforma. Pune ruke posla su imali programeri koji su morali nadograditi programe. Računovođe su danima proučavali izmjene i išli na seminare, a radnici i poslodavci s nestrpljenjem iščekivali koliko će ih povećanje plaće zadesiti. Oni s najmanjim primanjima, ispod 1.300,00 eura bruto najviše su se radovali jer je, po najavama kreatora, njima porezna reforma trebala donijeti najveće povećanje. No, čini se kako je pozitivna iščekivanja splasnula već s prvim danima nove. Ispostavilo se da su koeficijenti na osobne odbitke za uzdržavane članove obitelji, među kojima su i djeca, smanjeni pa ni povišice nisu u skladu s očekivanima. Mnoge jedinice lokalne samouprave nisu niti iskoristile mogućnost uvođenja stopa poreza na dohodak nižih od dosadašnjih, za razliku od primjerice Bjelovara koji je 2020. još ukinuo prirez, a sada je uveo stope poreza na dohodak od 18 i 28 posto, dakle manje od dosadašnjih. I tako dok jedni slave drugi likuju. I na saborskom zasjedanju u ponedjeljak HSLS-ov Dario Hrebak ponukan, kako je rekao, osjećajem da je ispod medijskog radara uoči Božića i Nove godine prošla vijest da je Vlada ukinula parafiskalne namete u vrijednosti 130 milijuna eura, podvukao kako se radi o pravoj maloj mini reformi gospodarskog sustava pogotovo onog usmjerenog na male i srednje poduzetnike.
– HSLS je liberalna stranka koja se već zadnjih 20 godina zalaže za ukidanje parafiskalnih nameta u RH. Parafiskalni nameti veliki su financijski, ali usudio bih se reći još veći birokratski teret mnogim malim i srednjim poduzetnicima. I to je po mom mišljenju ohrabrujuća vijest prema njima i dobra poruka u najavi recesije. Dobro da mislimo na njih i da se konačno ukinu ti parafiskalni nameti u ovako velikom iznosu – ustvrdio je Hrebak tražeći od ministra gospodarstva Damira Habijana da kaže koji su to nameti koji su ukinuti i što još planira Vlada u daljnjem poreznom rasterećenju.
Velikim brojkama i u prvom i u drugom krugu Akcijskog plana koji se odnosi na mjere rasterećenja, ministar je potkrijepio Hrebakovu tvrdnju da je zapravo veliko olakšanje za obrtnike i poduzetnike prošlo ispod radara. Usto je naglasio kako se plan nastavlja i dalje i to u prvi mah s čak 73 rasterećenja.
– Nije važan toliko financijski koliko administrativni, birokratski teret. Ja praktički nisam ni znao da neki od ovih nameta postoje. Možete zamisliti malog hrvatskog gospodarstvenika koji sve to mora platiti državi – suosjećao je Hrebak s onima koji pune državni i sve ostale proračune.
I sve bi to bilo u redu kada bi stvarno oni od kojih ova država živi na svojoj koži osjetili to o čemu predstavnici naroda u Saboru govore. No, 60 tisuća obrtnika, takozvanih „paušalista“ ovakvi slavodobitnički govori prilično ljute. Naime, njima ne samo da se nije ništa dogodilo, kada su pozitivne reforme u pitanju, nego su im svi izdaci povećani i to za nemale iznose. Čak ih je iznevjerila i njihova krovna institucija, Hrvatska obrtnička komora. Ona je prvo u kratkom vremenu i u dva navrata za ukupno oko 60 posto povećala komorski doprinos, a onda se u posljednjim danima stare godine, kako dobro ustvrđuju kolege novinari, „sjetila 60 tisuća „paušalista“ i zavapila Vladi kako ih je potrebno porezno rasteretiti kao bi i oni osjetili poreznu reformu. Jesu osjetili su je. Umjesto prošlogodišnjeg izdvajanja za prvi mirovinski stup od 82,03 eura, sada moraju izdvajati 93,60 eura. U drugom umjesto 27,34 eura sada moraju davati 31,20 eura, a za zdravstveno osiguranje umjesto 93 eura svaki mjesec počevši od ovog siječnja dužni su iskeširati za 102, 96 eura. Tako je onima, kojih među obrtnicima ima najviše, ukupna mjesečna obveza doprinosa porasla za 14,11 posto. Možda eto odgovora za one kojima nije bilo jasno kako u krizi Vlada ima novca da nekima omogući još više.
Tekst i foto: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info
Foto: youtube.com – 21. sjednica Hrvatskoga sabora, 10. saziv
