Europska unija postupno potiče prelazak s fosilnih goriva na čišće načine grijanja, a među glavnim alternativama plinskim bojlerima izdvajaju se dizalice topline, električni bojleri, infracrveni paneli i hibridni sustavi
Plinski bojleri kakve danas koristi velik broj kućanstava postupno bi trebali postati prošlost. Europska unija provodi mjere usmjerene na smanjenje korištenja fosilnih goriva za grijanje stambenih prostora i potiče prelazak na druge načine grijanja.
Kako piše N1, promjene se odnose i na Hrvatsku, gdje je plin i dalje jedan od glavnih energenata za grijanje kućanstava.
Ipak, građani neće preko noći morati zamijeniti postojeće plinske bojlere drugim sustavima. Za sada se prelazak na alternative plinskim bojlerima prije svega odnosi na novogradnju. Veći problem za vlasnike postojećih sustava mogao bi nastati u slučaju kvara bojlera, posebno starijih atmosferskih modela.
Cilj je smanjenje emisija i prelazak na čišće izvore energije
Plan je da do 2030. godine sve članice Europske unije smanje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu, dok bi plin kao energent za grijanje do 2040. godine trebao biti u potpunosti izbačen iz europskih domova.
Kako navodi N1, na smanjenje korištenja plina utječu i geopolitičke okolnosti, od rata u Ukrajini do sukoba na Bliskom istoku, ali i poticanje zelene tranzicije i energetske obnove, što za korisnike može značiti i veće namete na korištenje plina.
Zbog svega toga plin postupno postaje sve manje isplativ za svakodnevne potrebe poput grijanja stanova i zagrijavanja vode.
Direktiva EU-a o energetskim svojstvima zgrada iz 2024. godine usmjerena je na poboljšanje energetskih svojstava zgrada, s ciljem da do 2050. godine one dosegnu nultu emisiju stakleničkih plinova.
U tom se smislu potiču energetske obnove postojećih stambenih zgrada, ali i ugradnja ekološki prihvatljivijih sustava u novogradnji. Postavlja se zato pitanje – što će zamijeniti plinske bojlere?
Dizalice topline kao jedna od glavnih alternativa
Prije dvije godine, govoreći za N1 o ovoj temi, profesor Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje izdvojio je dva moguća rješenja – priključak na toplanu, u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske gdje je to moguće, te dizalice topline.
I stručnjaci, i prodavači, i serviseri kao jednu od glavnih opcija ističu upravo dizalice topline, odnosno toplinske pumpe.
Riječ je o sustavima koji toplinu crpe iz vode, zraka ili zemlje. Osim grijanja prostora, mogu služiti i za pripremu potrošne tople vode te za rashlađivanje prostora.
Za njihov rad potrebna je električna energija, a prednost je i u tome što nema potrebe za dimovodnim otvorima ni spremištem goriva.
Početna investicija je visoka, ali dugoročno mogu donijeti uštede
Jedan od glavnih razloga zbog kojih bi građani mogli odgađati ugradnju dizalica topline jest njihova početna cijena.
Projektni inženjer tvrtke Klima koncept iz Splita Hrvoje Šerić ranije je za N1 govorio o isplativosti takvog načina grijanja. Prema njegovim riječima, u usporedbi s drugim načinima grijanja, dizalice topline daju i do četiri puta više topline za isti novac, odnosno mogu donijeti uštedu i do 70 posto. Njihov vijek trajanja može biti do 25 godina.
Kako je tada pojasnio Šerić:
„Taj način grijanja podrazumijeva zadržavanje topline u prostoriji. Ako imate slabo izoliran objekt pa vam nijedan način grijanja nije efikasan, onda neće biti ni ovaj. Što je stan veći, dizalica topline postaje isplativija. U manjim stanovima postavlja se pitanje prostora i montaža je kompleksnija, ali u 90 posto slučajeva ugradnja je isplativa.”
Koliko koštaju dizalice topline?
Prema podacima platforme Trebam.hr, cijene dizalica topline kreću se od oko 3.000 do 13.000 eura, ovisno o vrsti, modelu i kvaliteti.
Najpovoljnije su dizalice topline zrak/voda, čija se cijena kreće od oko 3.000 do 7.300 eura. One koriste toplinu iz zraka, manjeg su kapaciteta, a mogu se koristiti za grijanje putem radijatora i podnog grijanja.
Nešto skuplje su dizalice topline voda/voda, dok su najskuplje, s cijenama od oko 8.000 do 13.000 eura, dizalice topline zemlja/voda, koje koriste toplinu pohranjenu u tlu.
Električni bojleri – jeftinija zamjena, ali veći troškovi korištenja
Jedna od mogućih alternativa plinskim bojlerima su i električni bojleri. Njihova je početna cijena niža od cijene plinskih bojlera, no kod njih treba računati na veće račune zbog cijene električne energije.
Prema podacima navedenima u tekstu, standardni kupaonski bojleri zapremnine od 50 do 80 litara stoje između 100 i 250 eura, ovisno o modelu.
Energetski učinkovitiji, tanki i „pametni“ bojleri mogu stajati i do 500 eura.
Infracrveni paneli kao još jedna mogućnost
Kao jednu od mogućih alternativa navodi se i infracrveno grijanje.
Prema informacijama objavljenima na blogu zagrebačke agencije za promet nekretninama Dom Ekspert, infracrveni paneli brzo zagrijavaju prostor, mogu se postaviti na zid ili strop i ne zahtijevaju cijevi.
Ipak, nisu osobito isplativi u stanovima s lošom izolacijom, a ne mogu riješiti problem zagrijavanja vode.
Riječ je o grijaćim pločama koje pomoću infracrvenog zračenja zagrijavaju površine u prostoriji, a ne izravno zrak. Zagrijane površine potom pohranjuju toplinu i postupno je vraćaju u prostor.
Cijena panela kreće se od oko 100 do 340 eura za modele snage do 400 W, oko 400 eura za panele snage 750 W, dok oni snage 1.000 W i više stoje između 450 i 500 eura.
Hibridni sustavi – prijelazno rješenje koje i dalje koristi plin
Kao još jedna mogućnost navode se hibridni sustavi, koji kombiniraju plinski bojler i dizalicu topline.
Takav se sustav može promatrati kao prijelazno rješenje, no njegova je instalacija složenija, a sustav i dalje ovisi o plinu.
Cijena hibridnih sustava kreće se od oko 5.000 do 9.000 eura, što ih cjenovno svrstava u rang s dizalicama topline, a u nekim slučajevima može biti i viša.
Za građane tako ostaje pitanje kako će i kada zamijeniti postojeće sustave grijanja. Dok se promjene u prvom redu odnose na novogradnju, kod postojećih objekata ključnu će ulogu imati stanje instalacija, energetska učinkovitost zgrade i mogućnost ugradnje pojedinog alternativnog sustava.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor: n1info.hr
Foto: magnific
