Nakon što je slučaj pokušaja stranog ulaganja u Fortenovu za koje nitko u Hrvatskoj nije znao potresao javnost, o spornom pitanju oglasio se i predsjednik Vlade Andrej Plenković u njegovom posjetu Bjelovaru.
– Vidim puno komentara ljudi koji su bili tu 2017. godine, da je bilo po njihovom, tada bi propao Agrokor, od cijele kompanije, dobavljači bi popadali kao domino, a o OPG-ovima da ne govorim. Agrokor je bila velika hrvatska kompanija, no zahvaljujući lošim poslovnim odlukama ranije vlasti i uprave dovedena je praktički pred bankrot. Nama je to istreseno u krilo u četvrtom mjesecu mandata naše prve Vlade. Mi smo posebnim zakonom ne samo spasili kompaniju, nego i očuvali radna mjesta, omogućili dobavljačima da ostanu na nogama, isplatili OPG-ovce u cijelosti, vratili postupnim i mukotrpnim radom kompaniju. Nije tajna da Sberbanka koja je postala suvlasnik jer je dala 1,2 milijardi eura kredita Agrokoru je svoje potraživanje pretvorila u suvlasnički udio. Oni su tu stjecajem izvanrednih okolnosti. Oni su tražili način da netko drugi dođe na njihovo mjesto, pojasnio je te nastavio.
– Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do osam paketa sankcija Rusiji, a time i Sberbanka. S obzirom da smo svjesni da je ona suvlasnik Fortenove, mi smo tražili iznimku da se do 31. listopada da vrijeme gdje bi moglo doći do transakcije, gdje će netko drugi doći na mjesto Sberbanke. Mirovinski fondovi koji su razgovarali s upravom kompanije su samoinicijativno krenuli u operaciju da budu ti koji će preuzeti dio Sberbankovog udjela. Vlada je dala sva potrebna odobrenja i to vrlo pažljivo, gledalo se da sve bude sukladno zakonu i mjerama na snazi. Vlada je brinula o tome, no jedan od mirovinskih fondova vezan uz njemački Allianz iz ne baš poznatih razloga odustao od te operacije. U tom trenutku je Sberbanka koja je očekivala da će svoj udio prodati mirovinskim fondovima, kad su shvatili da im se ta varijanta izjalovila, bez da su ikoga pitali išla nekim drugim putem, transakcijom koja se odvila u Rusiji. Našli su navodno nekoga u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, istaknuo je premijer.
Što se točno dogodilo, mjerodavna tijela tek trebaju utvrditi.
– Kad sam shvatio da tu nastupa privatna osoba, navodni šeik, netko tko bi fizički trebao dati u takvoj operaciji novac, meni je to jako neobično da netko jedan dan dođe i istrese toliku količinu novca, zaključio je Plenković.
Cijeli je ovaj slučaj komentirao i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.
– Ja vjerujem i dalje u slobodno tržište, tko god želi doći sa stranim kapitalom u Hrvatsku ili u Europsku uniju, dobrodošao je. Međutim, način na koji se ovo sve odvilo, znači onaj koji dolazi s takvim stranim kapitalom, pogotovo iz treće zemlje svijeta, mislim da bi ipak trebali poštivati i pravila Hrvatske i Europske unije. Pravila su tu vrlo jasna, ali netko je očito izbjegao, odnosno pokušao izbjeći ta pravila. Teza koja se proširila medijskim eterom je da tvrtka koja je registrirana u Nizozemskoj nije potrebne dozvole dobila upravo tamo gdje je registrirana, u Nizozemskoj vezano za europski sankcijski režim i tu priča staje, tu se sad stvara dojam kako je moguće da netko kao fizička osoba uplati 500 milijuna eura gdje god se ta transakcija dogodila, a da mi ne znamo apsolutno ništa o tome u smislu transparentnosti cijele te procedure. Takav kapital nije dobrodošao u Hrvatsku, a pogotovo ne u kompaniju koja je strateški važna za RH neovisno o tome što se nalazi u privatnom vlasništvu jer mi dobro znamo da ta kompanija ima jako veliki broj koncesija vezanih za eksploataciju voda, pitke vode u Hrvatskoj, a isto tako i poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, napominje Hrebak.
Smatra da se Vlada tu treba postaviti vrlo jasno i zatražiti odgovore onih koji su sudjelovali u navedenom postupku.
– Ako se pokaže, a DORH je već krenuo, da se radi o kaznenom djelu, treba progoniti sve one koji su u tome sudjelovali, bilo one koji su sudjelovali u tom procesu izvan Hrvatske ili oni koji se sad po medijskim špekulacijama navode da su sudjelovali u Hrvatskoj. Vrlo jasno, zaštititi svoj nacionalni interes. Kažem, i dalje vjerujem u slobodu tržišta, tržište prvo, međutim tržište u zadanim okvirima, po zadanim pravilima. Ja mislim da će se u cijeloj ovoj proceduri pitati ne samo hrvatske, nego će se pitati i europske institucije, vjeruje gradonačelnik te dodaje kako je logično da premijer o tome nije znao ništa budući da se transakcija odvila izvan Europske unije.
– Ja vjerujem da će se sad hrvatske institucije od DORH-a, MUP-a i SOA-e još dodatno angažirati na tome. Ja ću osobno biti upoznat s tim što se dogodilo kao član Odbora za nacionalnu sigurnost, vrlo vjerojatno sljedeći tjedan što se to događa konkretno, kazao je.
Na pitanje zabrinjava li ga ova situacija, odgovara.
– Sve nas zabrinjava, vidjeli ste izjave svih relevantnih institucija i predstavnika institucija, od Vlade, Sabora, predsjednika države pa i premijera. Situacija je stvarno da je tvrtka registrirana u Nizozemskoj, transakcija se najvjerojatnije odradila u Rusiji i imamo sve ono što pušta PR agencija. Da se ne radi o ovako ozbiljnoj kompaniji, ja bih rekao da se radi o šarlatanstvu i ne mogu vjerovati da je sve ovo izazvala jedna PR agencija u Hrvatskoj. S druge strane treba biti krajnje oprezan, jer bacati sad neke poluistine nema smisla, treba polako pristupiti ovoj temi, vidjeti što su činjenice i uhvatiti se onih činjenica koje sigurno znamo u ovom trenutku i to je najvažnije, da navedena fizička osoba nije zatražila od strane nizozemskih institucija bilo kakve dozvole vezane za preuzimanje Fortenove, ako to nije učinila, automatski je učinila kazneno djelo i druga stvar koja se zna, a to više ne može ni učiniti, 31. listopad je bio rok. Dakle, nema retroaktivnosti. Sad čekamo da europske institucije nešto kažu, prvenstveno nizozemske. Ja mislim da bi Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s Nizozemskom trebalo vidjeti što dalje – navodi. Ljudi mogu raditi što žele, ali za građane je bitno da to rade unutar okvira hrvatskih zakona i europskih pravila, dodaje Hrebak.
– Ovdje su, po onome što mi sada znamo, jasno prekršena europska pravila i od kupnje Fortenove neće biti ništa, odnosno bit će pravna zavrzlama, a možda je to bio i cilj. Možda je cilj bio uvesti nered, izazvati pravnu zavrzlamu koja će trajati do isteka sankcija pa ćemo vidjeti što će biti. Na prvu, da ne znam o kojoj se kompaniji radi, rekao bih da je riječ o šarlatanstvu. Zamislite, neki šeik uplati 500 milijuna eura negdje i želi kupiti nešto što je hrvatski broj jedan. Vrlo neozbiljno to izgleda, dakle ne kompanija nego fizička osoba koja po svim medijskim napisima nema tu moć da to napravi. Tu se jasno vidi da ruski kapital pokušava pronaći kroz razne čudne kanale prostor da uđe i da se zadrži i dalje na europskom tržištu, a da pritom ne trpi europske sankcije. Dakle, to je klasično zaobilaženje europskih sankcija. Ono čega se mi kao društvo trebamo uhvatiti je izjava nizozemskih institucija da tamo nije nikakav zahtjev za dozvolu pribavljen i da se taj zahtjev ne može retroaktivno dobiti. To znači da je Fortenova i dalje u statusu quo, ali vjerojatno će se sada otvoriti brojna pravna pitanja i problemi, ističe Hrebak.
