Dražen Pavlović tražio odgovore o troškovima Piškornice, pretovarnim stanicama i neiskorištenim EU sredstvima, a Arijana Andri poručila: „Imamo još vremena pronaći najjeftinije rješenje“
Gospodarenje otpadom i budućnost zbrinjavanja otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije otvorili su niz pitanja na 8. sjednici Županijske skupštine BBŽ, a u središtu rasprave našao se planirani ulazak županije u sustav Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica.
Vijećnik Dražen Pavlović upozorio je na moguće troškove takvog modela, ali i na problem prijevoza otpada prema Koprivnici. Prema važećem državnom planu, Bjelovarsko-bilogorska županija predviđena je za uključivanje u drugu fazu sustava RCGO-a Piškornica.
„Koliko će to konkretno koštati građane?“
Pavlović je istaknuo kako se prema sadašnjim planovima BBŽ do 2030. godine treba uključiti u sustav Piškornice, dok se otpad trenutačno još uvijek zbrinjava na postojećim odlagalištima.
Posebno ga je zabrinula procjena prema kojoj bi ulazna naknada u Piškornicu mogla iznositi 400 eura po toni bez PDV-a i bez troška prijevoza.
– Danas, kada se sve više priča i okreće prema ekologiji, to su stvarno dodatni kilometri kamiona koji dodatno zagađuju okoliš i uništavaju ceste. Zamislite iz Grubišnog Polja, Daruvara skroz u Koprivnicu i tako danima i danima – kazao je Pavlović.
Zato je zatražio konkretan odgovor na nekoliko pitanja – koliko će građane Bjelovarsko-bilogorske županije koštati ulazak u Piškornicu, tko će financirati pretovarne stanice i potrebnu infrastrukturu te zašto Županija ranije nije iskoristila mogućnosti EU sufinanciranja.
Pitao je i ono što će građanima vjerojatno biti najvažnije – koliko bi zbog toga mogao poskupjeti račun za odvoz otpada prosječnom kućanstvu u županiji.
Županija još nije donijela konačnu odluku
Na pitanje je odgovorila pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Arijana Andri, koja je pojasnila da je prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske Bjelovarsko-bilogorska županija određena za uključivanje u Piškornicu u drugoj fazi.
– Planom gospodarenja otpadom RH-a, Bjelovarsko-bilogorska županija određena je da u drugoj fazi otvaranja CGO-a pripadne u Piškornicu – kazala je Andri.
Dodala je da je državni plan donesen za razdoblje od 2023. do 2028. godine, a da je prema sadašnjem planu 2030. godina predviđena za uključivanje BBŽ-a, kada bi se trebali osloboditi kapaciteti za prihvat količina otpada s područja naše županije.
No, Andri je naglasila da do tada postoji prostor za razmatranje drugih mogućnosti.
– S obzirom na to da do 2030. još uvijek imamo mogućnost odlaganja miješanog komunalnog otpada na našim odlagalištima, još uvijek imamo vremena da pokušamo razmotriti najbolje moguće rješenje za našu županiju – kazala je.
„Moramo napraviti cost-benefit analizu“
Prema riječima pročelnice, upravo bi sljedeće razdoblje trebalo iskoristiti za detaljnu analizu troškova i koristi različitih modela.
– Mi do 2030. imamo naša odlagališta na raspolaganju. To vrijeme trebamo iskoristiti za izradu cost-benefit analiza da vidimo koje je najbolje moguće rješenje – istaknula je Andri.
Dodala je da je prema trenutačnom okviru moguća i izmjena plana, iako tek treba vidjeti hoće li do nje doista doći.
Naglasila je i da će puno toga ovisiti o Ministarstvu te da Županija ima vremena zajedno s jedinicama lokalne samouprave i komunalnim poduzećima analizirati koja bi opcija bila najpovoljnija.
U planskim dokumentima BBŽ-a kao alternativa uključivanju u Piškornicu već se razmatra i mogućnost razvoja centra za recikliranje i obradu otpada na području županije, što pokazuje da konačno rješenje još nije zatvoreno.
Jedna pretovarna stanica mogla bi biti dovoljna
Pitanje pretovarnih stanica također je bilo dio rasprave.
Andri je pojasnila da su u sklopu projekta Piškornica predviđene i izgrađene pretovarne stanice Varaždin i Zabok, koje su sufinancirane sredstvima EU fondova, Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva.
Prema podacima koje je iznijela, njihov kapacitet iznosi oko 23.000 tona godišnje, odnosno približno 75 tona dnevno.
Bjelovarsko-bilogorska županija tijekom 2025. godine proizvela je, prema njezinim riječima, ukupno oko 23.000 tona otpada godišnje.
– Prema tome, našoj županiji bi bila dovoljna jedna pretovarna stanica. Da li će nam ona trebati ili neće trebati, to će pokazati cost-benefit analiza, dok vidimo zapravo koliki bi bili troškovi prijevoza do Piškornice – rekla je Andri.
Državni plan gospodarenja otpadom također predviđa Piškornicu kao regionalni centar za više županija, među kojima je i Bjelovarsko-bilogorska, dok je projekt predviđen u dvije faze.
Zašto BBŽ nije sudjelovala u Piškornici od početka?
Jedno od pitanja odnosilo se i na to zašto Bjelovarsko-bilogorska županija ranije nije iskoristila mogućnosti uključivanja u projekt i povlačenja europskih sredstava.
Andri je pojasnila da je tvrtka Piškornica osnovana 2009. godine, ali da BBŽ tada nije sudjelovala vlasničkim kapitalom u njezinu osnivanju.
– Nažalost, BBŽ-e nije sudjelovala s vlasničkim kapitalom u osnivanju te tvrtke i zbog toga smo sada u ovoj situaciji u kojoj jesmo – kazala je Andri.
Na pitanje zašto nisu iskorištena sredstva EU, odgovorila je:
– Županija nije iskoristila sve mogućnosti povlačenja sredstava EU. Nažalost, na to pitanje ja vam ne mogu odgovoriti, to ćete pitati gospodina Bajsa jer je on tada bio župan – kazala je Andri.
Koliko će građani plaćati odvoz otpada?
Jedno od ključnih pitanja nakon svega iznesenog ostaje – koliko će građane na kraju koštati budući sustav gospodarenja otpadom.
Na to pitanje, međutim, zasad nema konačnog odgovora.
Andri je objasnila da se u ovom trenutku ne može precizno izračunati koliko bi se povećao račun prosječnom kućanstvu jer prvo treba utvrditi koji će model biti najpovoljniji za Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
Tek nakon odabira modela, svako bi komunalno poduzeće za svoje područje javne usluge određivalo cijenu koja bi pokrivala troškove odabranog sustava.
– Mi imamo još mogućnosti da se ovdje potrudimo i da nađemo za naše građane u konačnici najjeftinije rješenje – zaključila je Andri.
Tako pitanje Piškornice za BBŽ zasad ostaje otvoreno. Državni plan predviđa uključivanje županije u drugu fazu, ali u Županiji ističu da do 2030. postoji vrijeme za analizu troškova, razmatranje mogućih alternativa i traženje modela koji bi, kako je poručeno na sjednici, za građane bio financijski najpovoljniji.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor: Bjelovar.info
Foto: RCGO-a Piškornica – Bjelovar.info
