Na imanju, odnosno pčelinjaku Nikole Belinića danas je održana konferencija za medije na kojoj je bilo riječi o potporama Grada Bjelovara pčelarima za redovnu djelatnost i za projektne aktivnosti Udruge pčelara.
Zamjenik bjelovarskoga gradonačelnika Igor Brajdić rekao je više o ovim potporama.
– Mi u Bjelovaru zaista pokušavamo na sve moguće načine surađivati, otvorili smo u suradnji s poljoprivrednicima Bilogorsku košaru gdje se prodaju lokalni proizvodi, isto tako subvencioniramo kocke na tržnici jer su nama bitni upravo ti mali OPG-ovi. Od 2018. do danas više od tisuću OPG-ova smo subvencionirali s iznosom od 350 tisuća eura. 100 tisuća eura od tog iznosa je za naše pčelare koji su vrlo aktivni, a po godini potaknemo oko 60 pčelara. Mislim da su to gotovo svi, ako ne i svi pčelari koji se nalaze na području grada Bjelovara – poručio je Brajdić.
Predsjednik pčelarske udruge “Bilogora” Bjelovar Goran Pranjić istaknuo je kako svaka pomoć dobro dođe, a za suradnju s Gradom ima samo riječi hvale.
– Suradnja s Gradom Bjelovarom se nastavlja istim intenzitetom, potpore su raspisane i ove godine za pčelare, 30 kuna po pčelinjoj zajednici i maksimalno četiri tisuće kuna po OPG-u, protuvrijednost u eurima. Svjesni smo situacije oko prelaska na euro, poskupljenja i mislim da su se stekli uvjeti jer prije pet godina, kad smo dogovarali ove potpore za taj iznos po pčelinjoj zajednici, za očuvanje pčelinjeg fonda, moglo se kupiti osam kilograma šećera za dohrane, pogotovo u ovim sada mjesecima kad se one pripremaju za zimu u srpnju i kolovozu. Danas taj iznos pokriva svega tri kilograma šećera – naveo je.
Ipak, vjeruje kako će se nagodinu dogovoriti za veću potporu. Osvrnuo se i na pčelarsku sezonu u odnosu na prošlu godinu.
– Svjedoci smo vremenskih oscilacija, naglih izmjena vremena, da čak ni prognostičari ne mogu predvidjeti kad će doći oluja i nevrijeme. U odnosu na prošlu godinu, mi smo tu stacionarni pčelinjaci negdje na 30 posto u odnosu na prošlu godinu, a seleći na oko 40-50 posto. Gubitak je 60 do 70 posto, a dobit je oko 30 ili 40 posto. Opet nas je zadesila jedna loša godina, hvala dragom Bogu da smo mogli barem mi ovdje na Bilogori nešto malo bagrema uhvatiti. Lipa isto nije baš za vrcanje, to ćemo njima ostaviti da se ne moraju puno prihranjivati, a proljeće znate da je bilo vrlo kišovito – kazao je Pranjić.
Govorio je i o cijeni meda.
– Veleprodajna cijena meda trenutno nije dobra jer ne samo sektor pčelarstva u poljoprivredi, nego i ostale grane u poljoprivredi nažalost zbog ovog nesretnog rata u Ukrajini, Europska unija je odobrila Ukrajini izvoz i ukinula sve moguće trošarine tako da neki su tu naišli na plodno tlo. Je li Europa preplavljena ukrajinskim medom, je li to samo ukrajinski med ili preko Ukrajine dolazi i nečiji drugi med, o tom potom. Zemlje u okruženju imaju puno na skladištu meda što prošlogodišnjeg, što ovogodišnjeg jer su cijene jako niske. Bagrem je oko 4 eura, uljana repica 1,70 eura, to su veleprodajne cijene, dok se maloprodajne cijene na tržnicama i OPG-ovima kreću od 8 do 10 eura. S obzirom da je pčelarstvo kod nas u 80 do 90 posto slučajeva dodatna djelatnost gdje se ljudi s time bave uz svoja primanja, mirovine i plaće, pozivam ljude da stvarno kupuju med kod svojih pčelara, susjeda, gdje će se uvjeriti da drže pčele i da imaju pravi domaći med – preporučio je Pranjić.
Tajnik Udruge “Bilogora” Bjelovar Davor Taritaš osvrnuo se i na ostale potpore koje Grad dodjeljuje pčelarima.
– U povodu Dana grada i Dana bjelovarskih branitelja imamo Dane meda za koje koristimo potporu Grada koja je tisuću eura ove godine. Prvenstveno je koristimo za edukaciju djece za što plaćamo Veleučilište iz Velike Gorice i za promociju na štandovima u samom centru grada. Za studijska putovanja dobivamo također potporu. Pokušavamo svake godine organizirati barem jedno pčelarsko studijsko putovanje. Dosad smo imali uglavnom u Hrvatskoj, prošli smo od Istre, otoka Krka, Vukovara, Baranje, Varaždina do Pelješca, a ove godine smo se odlučili za Sloveniju gdje smo posjetili jedno od najvećih pčelarstva u zemlji, Pislak Bali. Po riječima domaćina Roberta Balija, oni su jedni od najvećih proizvođača i pčelara u Europi. Osim proizvodnje meda, proizvođači su matica i prerađuju vosak. Upoznali smo se s njihovim radom, tehnologijom i obišli prostor za rad – prisjetio se. Na tom je putovanju bilo 50 ljudi, a bilo bi i više da je bilo mjesta. Što se tiče rada s djecom, napomenuo je kako je najvažnija potpora za osnovne škole jer treći razredi svih osnovnih škola iz Bjelovara su pozvani na Dane meda. Tada oko 300 do 350 djece dolazi na stručno predavanje i degustaciju medenjaka, čaja s medom, meda i to je djeci vrlo interesantno. Pčelari im pripreme i male poklone kako bi djeca stvorila naviku konzumacije meda od malih nogu.
Taritaš je rekao kako Udruga “Bilogora” ima dugu tradiciju sa službenim datumom nastanka 1968. Danas broji 109 članova koji su prilično aktivni, a ujedno su i jedna od većih udruga u RH.
70-godišnja Danica Belinić pčelarstvom se bavi već 40 godina, a premda mala, potpora joj puno znači.
– Potpora uvijek dobro dođe, koliko god je mala za tri kilograma šećera, to nije ništa, a ja pčeli moram dati 10 do 12 kilograma zasad plus lijekovi i sve drugo. Ali dobro, hvala im i za to, bolje išta nego ništa, mi smo zadovoljni i s time jer nismo navikli na neke velike potpore i pomoć, mi se sami borimo kako možemo u ovih 40 godina. I kad vam propadnu pčele nitko vam ništa ne pomogne, i kad ne propadnu borite se da biste ih imali – navela je.
Uz mizernu mirovinu nje i muža, pčele su im spas. No, prije je pčelarstvo davalo više meda.
– Bilo je daleko bolje i s prirodom i pčelama i sa zdravljem nas i pčela i svega, sve je bilo bolje. Sve je bilo drugačije. Nije se događalo ovako da četiri-pet godina nemaš ničega, svake godine je bilo nešto, nekad malo više, nekad malo manje, ali sad je ovo katastrofa. Nešto u klimi se događa, pčele jednostavno nestaju, ja se od proljeća borim da bih stvorila svoj pčelinjak nanovo jer sam prošlu zimu ostala bez njega – otkriva nam Danica Belinić te nam govori kako se od pčelarstva ne živi, a to nije za mlade ljude jer oni vole život, a ne robovanje pčelama.
Pčela treba gospodara svaki dan, govori nam, za vodu, šećer, lijekove, pa i da ih se samo pogleda i otjera druge pčele koje ih mogu napasti.
– Tko se ne razumije u pčelarstvo, ne razumije koliko znači pčela, a ona znači puno. Kad pčele ne bude, neće nitko oprašiti biljku, biljka neće imati ploda, neće nahraniti stoku, pa ni mi nećemo imati što jesti, ni biljke ni životinje – naglašava. Zato treba osigurati opstanak pčela.
Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info
