Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj krajem rujna bilo je 228.766 zaposlenih, što je 3,5 posto ili 8.183 osobe manje u odnosu na kolovoz. Izvor: obrtnik.hr
Samo u obrtu broj zaposlenih pao je za 3,7 posto, odnosno 8.202 osobe, dok je u djelatnostima slobodnih profesija zabilježen minimalan pad od 19 zaposlenih te ih je ukupno 17.833.
Najveći pad u turizmu, rast u rudarstvu
Broj zaposlenih smanjen je u čak 14 područja djelatnosti, od simboličnih 0,3 posto u javnoj upravi pa sve do 15,3 posto u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane.
Stanje je ostalo nepromijenjeno u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
Rast zaposlenosti bilježe tek četiri djelatnosti, uključujući obrazovanje (0,1 posto), dok je najveći skok zabilježen u rudarstvu i vađenju – čak 32,6 posto.
Županije: od plusa u Virovitici do velikog minusa u Lici
Broj zaposlenih raste u 12 županija, najviše u Virovitičko-podravskoj (1,9 posto), dok pad bilježi njih sedam – najizraženiji u Ličko-senjskoj županiji s minusom od 13,1 posto.
U Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji stanje je ostalo isto kao u kolovozu.
Zašto je ovo ozbiljan alarm – i poruka Hrvatskoj obrtničkoj komori
Pad broja zaposlenih u obrtima nije samo statistika, nego jasan signal da sustav koji bi trebao podupirati obrtnike – zakazuje, navodi obrtnik.hr.
Kao krovna i zakonska organizacija koja predstavlja sve obrtnike, Hrvatska obrtnička komora (HOK) snosi i političku i javnu odgovornost za stanje u sektoru. A trenutni trendovi ukazuju na nekoliko ključnih problema:
1. Nedovoljna zaštita i zastupanje obrtnika
HOK bi trebala snažnije lobirati za:
porezna rasterećenja
smanjenje parafiskalnih nameta
jednostavnije poslovanje
fleksibilnije zapošljavanje
Bez toga, obrtnici teško opstaju.
2. Komora ne prati realne potrebe terena
Obrtnici mjesecima upozoravaju na:
kronični nedostatak radne snage
previsoke doprinose
nesigurno poslovno okruženje
Ako Komora to ne prenese Vladi – posljedica su izgubljena radna mjesta.
3. Nedostatak podrške najranjivijim, malim obrtnicima
Dok velike tvrtke dobivaju državne pakete pomoći, mali obrtnici sami se bore s:
slabim marketingom
manjkom savjetovanja
nedostatkom modernih edukacija
sporom administracijom
Pad zaposlenosti vjerojatno znači da mnogi obrtnici zatvaraju radna mjesta kako bi uopće preživjeli.
4. Obvezno članstvo, a nedovoljno rezultata
Posebno se ističe paradoks: obrtnici moraju plaćati članarinu HOK-u, a zauzvrat, tvrde mnogi, ne dobivaju adekvatnu potporu.
Zato pad zaposlenih nije samo ekonomski problem — nego i pad povjerenja u instituciju koja bi trebala biti njihov glas.
Izvor: obrtnik.hr
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: freepik
