Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Hrvatskom saboru predstavio je godišnje izvješće o radu Vlade, pri čemu je istaknuo gospodarski rast, infrastrukturna ulaganja i korištenje europskih sredstava. Najavio je da bi hrvatski BDP ove godine prvi put trebao premašiti 100 milijardi eura, da se 2027. uvodi naplata cestarine bez zaustavljanja te da se do kraja godine očekuje prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Izlaganje je obilježio i odlazak većeg dijela oporbe iz sabornice.
Deset godina Plenkovićeve Vlade
Predstavljajući izvješće, Plenković je podsjetio da se idućeg tjedna navršava deset godina otkako je njegova prva Vlada dobila povjerenje Hrvatskog sabora. Istaknuo je kako je kontinuitet vlasti, prema njegovoj ocjeni, Hrvatskoj omogućio političku stabilnost i jasan smjer razvoja i u razdobljima velikih gospodarskih i međunarodnih kriza.
Vladine rezultate predstavio je kroz tri glavna područja: jačanje gospodarstva, izgradnju otpornijeg društva i snažnijih institucija te učvršćivanje suverenosti i sigurnosti građana.
BDP bi prvi put trebao premašiti 100 milijardi eura
Jedna od ključnih poruka izvješća odnosi se na gospodarske pokazatelje. Plenković je najavio da bi hrvatski bruto domaći proizvod u 2026. godini prvi put trebao premašiti 100 milijardi eura, dok je 2016. iznosio oko 47 milijardi eura.
Pozivajući se na prognoze Međunarodnog monetarnog fonda, naveo je da se za Hrvatsku ove godine očekuje gospodarski rast od 2,2 posto, a u 2027. godini od 2,3 posto. Za europodručje se, prema istim prognozama, očekuje rast od 1,1 posto u ovoj godini.
Premijer je poručio da se gospodarski rast treba odraziti na svakodnevni život građana, kroz veće plaće, kvalitetnije javne usluge i bolje životne uvjete. Javni dug, prema njegovim riječima, trebao bi iznositi oko 55,5 posto BDP-a.
Hrvatska iz europskog proračuna ostvarila gotovo 22 milijarde eura više
Govoreći o europskim fondovima, Plenković je istaknuo da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ostvarila gotovo 22 milijarde eura pozitivne razlike između primljenih i uplaćenih sredstava.
Osvrnuo se i na provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), navodeći da je Hrvatska u cijelosti i u roku ispunila 404 od ukupno 406 pokazatelja. Od gotovo deset milijardi eura dostupnih kroz taj plan, dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih sredstava.
U nadolazećim pregovorima o europskom proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine Hrvatska će se, najavio je, zalagati za nastavak financiranja kohezijske politike, poljoprivrede i ribarstva.
Od 2027. autocestama bez zaustavljanja na naplatnim kućicama
Među najkonkretnijim najavama za vozače izdvaja se uvođenje novog sustava naplate cestarine.
„Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja”, najavio je Plenković.
Novi sustav trebao bi omogućiti prolazak autocestama bez zaustavljanja na naplatnim kućicama. Prema ranijim najavama Vlade, puna primjena sustava predviđena je od 1. ožujka 2027. godine.
Premijer je izdvojio i nastavak velikih cestovnih projekata, među kojima su autocesta prema Dubrovniku, prometnica Križišće – Žuta Lokva, dovršetak Istarskog ipsilona do čvora Matulji te pripreme za proširenje autoceste Zagreb – Karlovac trećim prometnim trakom. Vrijednost potonjeg projekta procjenjuje se na 250 milijuna eura.
Šest milijardi eura za modernizaciju željeznica
Velika ulaganja najavljena su i za željezničku infrastrukturu, za koju se planira izdvojiti šest milijardi eura.
Plenković je posebno izdvojio ugovor s indijskom tvrtkom Afcons, vrijedan 900 milijuna eura, za rekonstrukciju postojeće pruge i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Novska. Projekt je dio planova modernizacije željezničke mreže i povećanja njezinih kapaciteta.
LNG terminal i ulaganja u geotermalnu energiju
Govoreći o energetskoj sigurnosti, premijer je istaknuo važnost LNG terminala na Krku, čiji je godišnji kapacitet povećan s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina.
Najavio je i nastavak ulaganja u geotermalnu energiju u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću, za što su potpisani ugovori ukupne vrijednosti 86 milijuna eura. Spomenuo je i mogućnost razvoja nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući korištenje malih modularnih reaktora.
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja godine
Plenković se osvrnuo i na rezultate turističke sezone. Prema podacima iz njegova izlaganja, od početka godine do kraja rujna Hrvatska je ostvarila 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja.
Vrijednost fiskaliziranih računa premašila je sedam milijardi eura, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Premijer je naglasio da se daljnji razvoj turizma treba usmjeriti na kvalitetu, cjelogodišnje poslovanje i ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa. Najavio je i donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja 2026. godine, uz poruku da je potrebno zaustaviti neodrživ rast apartmanizacije i pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama.
Veći dio oporbe napustio sabornicu
Plenkovićevo izvješće predstavljeno je u ozračju političkih nesuglasica između vladajućih i oporbenih zastupnika. Tijekom njegova obraćanja veći dio oporbe napustio je sabornicu.
Dok je premijer isticao rezultate i najavljivao nove projekte, odlazak oporbenih zastupnika dodatno je naglasio političke razlike u ocjeni rada Vlade.
Među najvažnijim najavama iznesenima u Saboru ostaju uvođenje naplate cestarine bez zaustavljanja od 2027. godine, nastavak velikih infrastrukturnih ulaganja i novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, čiji se prijedlog očekuje do kraja ove godine.
Foto: Screenshot – Vlada RH
Izvor: Radio105 – Siniša Janušić
