Zamjenik bjelovarskoga gradonačelnika Igor Brajdić jutros je posjetio OPG Đopar u Prgomelju. Navedeni OPG bavi se uzgojem različitih poljoprivrednih kultura na oranicama te u plastenicima. Nastavak je ovo obilaska vrijednih bjelovarskih poljoprivrednika, gospodarstvenika i obrtnika.
– Pomažemo mala poljoprivredna gospodarstva, zaista imamo dobru suradnju s njima i želimo promovirati kako vrijedni ljudi rade. Priča se da će u cijelom svijetu biti nestašica hrane u budućnosti. Nadam se da do toga neće doći. Mi u Bjelovaru nastojimo pokazati jedan drugačiji model potpore malim poljoprivrednim gospodarstvima, a to je prepoznao i gospodin Đopar koji se ove godine po prvi puta javio na gradske mjere što znači da idemo u dobrom smjeru. Ponavljam da je naš interes malog poljoprivrednika koji proizvodi sa svojih deset prstiju uz pomoć članova svoje obitelji i svi zajedno rade da pstanu i drže korak s ovim vremenom koje nije jednostavno i lako – poručio je Brajdić. Gradske mjere pokazale su se uspješnima i dobro prihvaćenima.
– U posljednjih pet godina, od 2017. do 2022. godine utrošeno je 500 tisuća eura potpora u poljoprivredi za 878 poljoprivrednika. Nije to neka velika potpora, ali važno je da ljudima stvorimo tržište i uvjete da imaju negdje prostor za plasman svoje robe. Ove godine dosad su zaprimljena 183 zahtjeva, oni su još otvoreni i prijave se mogu podnositi, a neke smo zatvorili, primjerice kod pčelara koje su već gotovo iskorištene – naveo je dogradonačelnik.
Vlasnik OPG-a Đopar iz Prgomelja, Zdravko Đopar ove se godine prvi puta javio na gradsku mjeru kako bi obnovio svoje oštećene plastenike.
– Dobio sam oko 1800 eura za renoviranje tri plastenika, za izmjenu folija i još nekih stvari koje treba. Zadovoljan sam što Grad pomaže onome tko radi i proizvodi hranu – istaknuo je. Otkrio je i na kojoj površini uzgaja svoje proizvode.
– Imamo svega oko 1700 kvadratnih metara plastenika, sedam objekata. Bavimo se plasteničkom proizvodnjom od 2001. godine, prodajemo uglavnom u Zagrebu na tržnici, tamo smo niz godina i stekli smo svoje kupce, relativno smo zadovoljni – ispričao je Đopar. Zanimalo nas je i što sve uzgaja.
– U plastenicima je najviše rajčica, ponešto salate, mladog luka, blitve, krastavaca i tako. Imamo još neke stvari u polju, kukuruza šećerca je bilo, graha i tako – kazao je te dodao kako ne planiraju širenje, ovo što imaju im je sasvim dovoljno. Supruga i on rade zajedno, a svoj urod prodaju na tržnici Utrina u Novom Zagrebu. Cijene su ondje nešto više, ali najvažnije im je da je lakše plasirati i prodati što imaju. Već 14 godina tamo prodaju svoje proizvode. Osim supruge, Zdravku Đoparu pomaže i mlađi sin koji je po struci agronom pa ih često savjetuje. Osvrnuo se i na rast cijena.
– Cijene repromaterijala su drastično skočile, osobito u zadnje dvije godine otkad je počeo rat u Ukrajini. Gnojivo je skočilo za oko 300 posto, a jedno drugo veže, pa je i sjeme poskupilo i sve ostalo. I cijene proizvoda pomalo rastu, teže je nego prije, ali tko želi opstati mora raditi, nema druge – kaže Đopar te dodaje kako za rajčicu ostavljaju sami svoje sjeme i uzgajaju rasad, imaju samo jednu staru sorta rajčice i ljudi to cijene.
Miroslav Šmit, viši stručni suradnik u Gradu za poljoprivredu, ugostiteljstvo i trgovinu naveo je koliko je novca ove godine Grad osigurao za ove mjere.
– Što se tiče potpora poljoprivredi Grada Bjelovara, ove godine smo zaprimili 183 zahtjeva, oni još uvijek pristižu, a od toga smo obradili 120 zahtjeva. Imamo na raspolaganju 110 tisuća eura ove godine i vjerujemo da ćemo puno toga i utrošiti jer kako nam statistika kroz godine pokazuje, mi svake godine imamo po 20, možda i 30 novih korisnika naših potpora. Mi smo te potpore, odnosno mjere proširivali, tako je i danas ova potpora po prvi put korištena. Dosad smo subvencionirali izgradnju plastenika kompletnu samo, međutim onda su ljudi s vremenom došli do situacije da trebaju i obnoviti postojeće plastenike pa smo ih čuli i proširili tu mjeru da im omogućimo i nabavu elemenata za obnavljanje plastenika – istaknuo je te napomenuo kako potpore mogu dobiti isključivo registrirani OPG-ovi, poljoprivredna gospodarstva koja su ostvarila svoja prava putem rješenja koja se registriraju u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi.
Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala Bjelovar.info
