Unatoč obvezama koje je Hrvatska preuzela pred Europskom unijom – da će do 2020. godine odvojeno prikupljati najmanje 50 % otpada, a do 2022. čak 60 % – ciljevi i dalje nisu dosegnuti. U 2024. godini Hrvatska je ostvarila stopu odvojenog prikupljanja otpada od 49 %, dok je prosjek za gradove tek 28,25 %.
Tko su najbolji?
Samo 13 gradova premašilo je ciljanu stopu od 50 %:
Prelog (67,8 %)
Mursko Središće (65,21 %)
Buzet (60,23 %)
Osijek (57,92 %)
Slavonski Brod (56,73 %)
Krk (55,63 %)
Ludbreg (55,33 %)
Koprivnica (55,28 %)
Grubišno Polje (53,1 %)
Križevci (52,28 %)
Đurđevac (51,79 %)
Varaždin (51,47 %)
Virovitica (51,27 %)
Najveći napredak u odnosu na 2023. godinu zabilježili su:
Hrvatska Kostajnica (+32,45 p.b.)
Sisak (+14,84 p.b.)
Bjelovar i Bakar (+13,90 p.b.)
Lipik (+12,93 p.b.)
Hvar i Đurđevac (+12,71 p.b.)
Nova Gradiška (+11,88 p.b.)
Valpovo (+11,61 p.b.)
Metković (+11,20 p.b.)
Ukupno su 93 grada povećala, a 35 smanjilo stopu odvajanja otpada.
Recikliranje još slabije
Povezan s odvojenošću, cilj recikliranja bio je 55 %, a ostvareno je tek 37 %, što je tek za 1 postotni bod više nego 2023. godine. Time Hrvatska i dalje zaostaje za EU ciljevima:
2020.: reciklirati najmanje 50 % otpada (neispunjeno)
2025.: cilj je 55 %
2030.: 60 %
2035.: 65 %
Ukupna slika otpada u 2024.
Ukupno proizvedeno otpada: 1.878.802 tona (+2,5 % u odnosu na 2023.)
Odvojeno prikupljeno: 920.374 tona
Prosječna količina otpada po stanovniku: 486 kg
Gradovi s najviše odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku (uglavnom zbog turizma):
Novalja – 705,3 kg
Supetar – 596,1 kg
Krk – 559,6 kg
Cres – 505,3 kg
Mali Lošinj – 437,7 kg
Ključni problemi i izazovi
Odvojeno sakupljanje još nije uspostavljeno u 21 JLS (4 %), uglavnom u manjim općinama.
Nečistoće u odvojenom otpadu često ga čine neupotrebljivim i kategoriziraju ga kao miješani komunalni otpad.
Napredak je spor u županijama koje proizvode najviše otpada, što koči ukupni rezultat.
Pozitivni pomaci
Broj JLS s organiziranim odvojenim prikupljanjem porastao s 457 (2017.) na 535 (2024.)
Broj reciklažnih dvorišta: 286 aktivnih, koji su prikupili 93.809 tona otpada – 20 % više nego godinu prije.
Biootpad: 527.000 t ukupno, a broj JLS koje ga odvojeno prikupljaju porastao sa 243 na 277.
Zaključak
Hrvatska se i dalje nije uspjela približiti zakonski zadanim ciljevima u gospodarenju otpadom. Iako brojke pokazuju određeni napredak, tempo promjena je prespor, a rezultati u velikim sredinama i dalje ne zadovoljavaju. Svjetli primjeri poput Preloga, Murskog Središća i Buzeta dokazuju da je visok stupanj odvajanja otpada moguć – ali očito još uvijek nedovoljno raširen.
– Odvajanje otpada je obveza svih građana, a cilj je smanjiti odlaganje i povećati recikliranje – stoji u izvješću Ministarstva zaštite okoliša.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info-arhiva
Izvor: gradonacelnik.hr
