Nastavak obrta uz mirovinu, obiteljski obrt, lakši nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika i manji komorski doprinos među ključnim novostima
Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu, temeljnog propisa kojim se uređuju uvjeti za obavljanje obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje za obrtnička zanimanja te organizacija i djelovanje komorskog sustava.
Nove odredbe donose niz konkretnih promjena za obrtnike – od mogućnosti nastavka rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu i jednostavnijeg nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika do zakonskog uređenja obiteljskog obrta, pojednostavljenja pojedinih obveza u poslovanju i smanjenja komorskog doprinosa.
Zakon na snagu stupa 1. siječnja 2027. godine.
Obrt uz mirovinu
Jedna od važnijih promjena odnosi se na obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na mirovinu žele nastaviti raditi.
Od 1. siječnja ove godine obrtnicima koji su navršili 65 godina omogućeno je nastaviti obavljati obrt uz isplatu polovice starosne mirovine. Donijete izmjene Zakona o obrtu sada mogućnost nastavka obavljanja obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu uređuju i kroz Zakon o obrtu, u skladu s propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako je HOK godinama tražio da obrtnici nakon ostvarivanja prava na mirovinu ne moraju birati između mirovine i nastavka svog obrta.
– Dugo smo tražili da obrtnici nakon ostvarivanja prava na mirovinu ne moraju birati između mirovine i nastavka svog obrta. Od početka ove godine mogu nastaviti raditi i primati pola mirovine, ali tu ne želimo stati. Naš je cilj puna mirovina uz mogućnost zadržavanja obrta i na tome nastavljamo raditi – poručio je Kratohvil.
HOK najavljuje nastavak rada na mogućnosti da obrtnici uz zadržavanje obrta primaju punu starosnu mirovinu. Nakon razgovora predsjednika HOK-a Dalibora Kratohvila i ministra gospodarstva Ante Šušnjara najavljen je nastavak razgovora s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o potrebnim izmjenama mirovinskih propisa.
Lakši nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika
Izmjenama se jednostavnije uređuje i nastavak poslovanja obrta nakon smrti obrtnika.
Ako nasljednici još ne ispunjavaju propisane stručne uvjete za obavljanje vezanog obrta, omogućuje se imenovanje privremenog poslovođe koji ispunjava potrebne uvjete i može voditi obrt tijekom postupka nasljeđivanja.
Na taj način obrt može nastaviti poslovati dok traje postupak nasljeđivanja i dok nasljednik ne stekne potrebne uvjete.
Obiteljski obrt prvi put zakonski uređen
Novim odredbama uređuje se i obiteljski obrt, odnosno obrt u kojem obrtniku u obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa.
Time se zakonski uređuje način rada koji je već prisutan u brojnim obrtima, a posebno je važan za obiteljske obrte u kojima se posao, znanje i iskustvo prenose na sljedeću generaciju.
HOK istodobno nastavlja tražiti da se obiteljskim obrtima u trgovini omogući rad nedjeljom kada u njima rade isključivo obrtnik i članovi njegove obitelji.
Iz HOK-a ističu kako mali obiteljski obrti ne mogu biti izjednačeni s velikim trgovačkim sustavima, osobito kada je riječ o trgovinama koje su u pojedinim sredinama jedino mjesto opskrbe ili obrtima čije je poslovanje vezano uz vikend potražnju, primjerice uz groblja, svetišta i turistička odredišta.
Taj prijedlog nije obuhvaćen donesenim izmjenama Zakona, ali HOK navodi kako će nastaviti raditi na njegovu usvajanju.
Manje obveza za pojedine izdvojene pogone
Pojednostavljuju se i obveze vezane uz određene izdvojene pogone.
Iznimka od obveze imenovanja poslovođe propisuje se za izdvojene pogone koji služe kao skladišta, samoposlužni aparati te objekti u kojima se pružaju usluge smještaja u kućama za odmor bez pripreme i usluživanja hrane.
Kod samoposlužnih aparata koji mogu biti postavljeni na više lokacija to znači da više neće biti potrebno imenovati poslovođu za svaku pojedinu lokaciju.
Uvodi se i obveza prijave adrese elektroničke pošte prilikom upisa obrta u Obrtni registar. HOK navodi kako tu promjenu traži već niz godina, a ona bi trebala omogućiti izravniju elektroničku komunikaciju s obrtnicima.
Promjene kod naukovanja i majstorskih ispita
Izmjene obuhvaćaju i naukovanje te naučničke i majstorske ispite.
Razdvajaju se evidencija i verifikacija ugovora o naukovanju. Evidenciju će voditi ustanove za strukovno obrazovanje, dok će za verifikaciju ugovora biti nadležan HOK.
Naučnički ispit provodit će se pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole, a uređuju se i rokovi vezani uz osiguravanje mjesta za naukovanje prije početka školske godine.
– Nedostatak kvalificiranih radnika jedan je od problema s kojim smo upoznati direktno s terena. Obrazovanje za obrtnička zanimanja mora biti povezano sa strukom i učenjem kroz rad. Obrtnici najbolje znaju koja su znanja i vještine potrebni za pojedino zanimanje i zato moraju imati svoju ulogu u obrazovanju novih generacija – rekao je Kratohvil.
Smanjuje se komorski doprinos
Za obrtnike je važna i promjena koja se odnosi na komorski doprinos.
Najviša zakonom propisana stopa smanjuje se s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, što bi trebalo značiti manji mjesečni iznos komorskog doprinosa.
Prema procjenama HOK-a, za komorski sustav to predstavlja približno 5,2 milijuna eura manje prihoda godišnje.
Iz HOK-a ističu kako je, u okolnostima u kojima su troškovi poslovanja i dalje visoki, važno da i komorski sustav preuzme svoj dio tereta i doprinese rasterećenju obrtnika.
Obrtnicima će kroz komorski sustav i dalje biti dostupni stručna i pravna pomoć, informiranje i savjetovanje, edukacije te zastupanje njihovih interesa na lokalnoj i nacionalnoj razini.
HOK: Propisi trebaju pratiti stvarne potrebe obrtnika
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil istaknuo je da Zakon o obrtu ima izravne posljedice za velik broj ljudi.
– Zakon o obrtu temeljni je zakon za više od 140 tisuća obrtnika koji danas posluju diljem Hrvatske i zato svaka njegova izmjena ima konkretne posljedice za velik broj ljudi, njihove obitelji i zaposlenike. Važno nam je da propisi prate stvarne potrebe obrtnika, a ne da im stvaraju nove prepreke. Brojna rješenja koja smo tijekom ovog procesa predlagali danas su dio Zakona, ali na tome ne stajemo. Nastavit ćemo inzistirati na punoj mirovini uz nastavak obavljanja obrta, kao i na mogućnosti rada nedjeljom za obiteljske obrte u trgovini – rekao je Kratohvil.
HOK najavljuje da će i dalje prema nadležnim institucijama zastupati zahtjeve koji dolaze izravno od obrtnika, s ciljem jednostavnijeg poslovanja, manjeg administrativnog opterećenja i stvaranja uvjeta u kojima obrt može dugoročno ostati održiv i konkurentan oblik poslovanja.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor: hok.hr
Foto: freepik
