Grad Bjelovar iz svog proračuna isplaćuje potpore poljoprivrednim gospodarstvima registriranim na svom području. U 2024. godini planirana su sredstva u iznosu od 147 tisuće eura za 23 potpore u sektoru stočarstva, voćarstva, povrćarstva, cvjećarstva te pčelarstva.
Zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara Igor Brajdić najavio je sutrašnju objavu Javnog poziva za potpore u poljoprivredi.
– Najavljujemo raspisivanje novih mjera u poljoprivredi koji će biti objavljeni sutra. Radi se o 19 novih mjera i 147 tisuće eura. Ono što svake godine naglašavam i što je nama bitno je to da potičemo sve ono što je hrvatsko, lokalno, da potičemo našeg poljoprivrednika – pojašnjava Brajdić.
Istaknuo je Marija Barnjaka kao jednog od poljoprivrednika koji koristi navedene mjere.
– Mario zajedno sa svojom obitelji ovdje radi na svom poljoprivrednom imanju, prodaje na Gradskoj tržnici Bjelovar svoju robu koju proizvede u svojim plastenicima za koji se javlja na gradske mjere. Tako se javio i prošle godine i ostvario potporu od 2.650 eura za plastenik, dakle maksimum kako bi povećao svoju poljoprivrednu proizvodnju. Isto tako, Mario se javlja na gradske subvencije za zakup mjesta na Gradskoj tržnici. Tu isto tako dobiva nekih 160 eura – navodi Brajdić.
Objasnio je i koji je cilj mjera.
– Ono što je nama bitno je to da poljoprivredni proizvođači opstaju i da prodaju svoju lokalnu hranu uzgojenu ovdje u Bjelovaru ili u okolici Bjelovara, a da mi kao kupci možemo kupiti domaću i lokalnu robu – naglašava.
Ove godine Javni poziv donosi i neke nove mjere.
– Fokusirao bih se na naš sir kvargl. Znamo da je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla. No, znamo da stočarstvo danas baš i nije u nekoj zavidnoj poziciji. Isto tako i sektor mljekarstva. Tako da danas proizvoditi sir, ja bih rekao, je postala rijetkost. Zato smo u dogovoru s našim sirarima s područja grada i šire okolice udruženih u jedni zajedničku udrugu stavili na raspolaganje 13 tisuća eura za onog sirara koji će proizvoditi sir kvargl. Imali smo jedno pismo namjere i mogu reći da je sirana Maciček zadovoljila kriterije koje je propisala Europska unija. Sada samo trebaju zatražiti službenu verziju, ali sa zadovoljstvom mogu reći da smo na dobrom putu, da se proizvodi kvargl po zaštićenoj recepture – kaže.
Više o subvencijama rekao je i Miroslav Šmit, viši stručni suradnik za poljoprivredu u Gradu Bjelovaru.
– Iskoristit ćemo priliku ovom prigodom da pozovemo sve dosadašnje korisnike i oni koji do sada nisu bili korisnici gradskih subvencija da se od sutra, 5. travnja, mogu javiti na Javne pozive koji će biti objavljeni na stranicama Grada Bjelovara. Dokumentacija kompletna sa zahtjevima je također u prilozima. Oni koji nemaju mogućnost putem interneta skinuti si dokumentaciju mogu doći u sobu 29. Grada Bjelovara, drugi kat pa će dobiti dokumentaciju na ruke. Minimalni iznosi su od 60 eura, a maksimalan je oko 2.500 tisuće eura koji se u ovom slučaju možemo popeti na 5 tisuća eura. U plasteničkoj proizvodnji pored subvencioniranja nabave plastenika imamo i subvenciju za izgradnju navodnjavanja i subvenciju po kvadratnom metru proizvodnje – objašnjava.
OPG Barnjak bavi se uzgojem povrća u plastenicima koje najvećim dijelom prodaje na Gradskoj tržnici Bjelovar. U 2023. godini dobio je 2.650 eura bespovratnih sredstava za kupnju novih plastenika. Također, od 2020. godine, prima 166 eura za godišnji zakup mjesta na gradskoj tržnici.
– Predstavnik sam OPG-a Barnjak i prvo smo počeli s uzgojem šampinjona i gljiva bukovača ’98. godine. Godine 2000. smo kupili ovdje livadu. Prvobitno smo počeli s gljivama, a onda smo počeli s uzgojem povrća. Vidjeli smo da na otvorenom i nema neke budućnosti pa smo svojim sredstvima i uz pomoć Grada postepeno postavljali jedan po jedan plastenik. Bavimo se uzgojem i prodajom na Gradskoj tržnici na kojoj smo najviše bazirani te uz to znaju uzimati restorani i pizzerije. Bavimo se uzgojem salate, mladog luka, rotkvica, blitva, rajčice, paprike… Sada je najveća faza čišćenja i pripreme plastenika – objašnjava Mario Barnjak.
Dotaknuo se i troškova.
– Zadnje dvije godine su troškovi narasli minimalno 50 %. Dobro je dok se struja subvencionira i tako. Imamo velike troškove električne energije. Ove godine smo planirali raditi solare jer bez toga gljive možemo zatvoriti. Uz subvencije i sve imamo po 400 do 500 eura struje. To je nama za malu proizvodnju dosta veliki trošak. Bez subvencije imali bi trošak preko tisuću eura – potvrđuje.
Imaju i problem s povremenim poplavama.
– Svaka veća kiša i mi plivamo. Problem je što to dolazi negdje gore iz naselja. Ima jedan most ispod željezničke pruge koji ide ovdje i iza ima kanal koji nije u funkciji, ali to je privatni. Voda dolazi gore i ne vodi nigdje. To je problem zbog rajčice i u tome je dosta problem – ističe problem.
Na OPG-u imaju nekoliko plastenika.
– Trenutno imamo nešto malo manje od 4 tisuće kvadrata. Inače radimo ranije kulture i one kasnije koje imaju manje roda. Paprika daje tri do četiri kilograma u plasteniku, a vani oko dva. No, prošle godine nam je vanjska proizvodnja praktički propala od leda i kiše. Nismo 20 % ubrali od predviđenog – dodaje.
Gradske subvencije im itekako dobro dođu.
– Mjere nam dobro dođu zbog plastenika. Uzgoj na otvorenom je postao lutrija. Planiramo u nabavu još jednog plastenika – kaže. Najavio je kako se od 15. svibnja do početka lipnja očekuju prve rajčice.
