Povijesne cijene pokazuju zanimljiv odnos između cijene sirove nafte i cijene goriva na hrvatskim benzinskim postajama. Iako je barel Brenta danas znatno jeftiniji nego prije desetak godina, benzin i osobito dizel skuplji su nego 2013. godine.
Kada cijena nafte raste, poskupljenje goriva na benzinskim postajama najčešće se objašnjava upravo skupljom sirovinom. No kada cijena nafte padne, cijene goriva nerijetko se spuštaju sporije i u manjoj mjeri.
Zato pogled na podatke kroz dulje razdoblje otvara pitanje – što se u međuvremenu promijenilo i gdje nastaje razlika u cijeni koju danas plaćaju vozači?
Prema arhivskim tjednim podacima Europske komisije, prosječna cijena Eurosupera 95 u Hrvatskoj 2013. godine iznosila je oko 1,37 eura po litri, dok je dizel stajao oko 1,30 eura. Istodobno je prosječna cijena barela Brent nafte bila čak 108,56 dolara.
Drugim riječima, nafta je tada bila znatno skuplja nego danas, a gorivo je bilo jeftinije.
Cijene goriva i nafte nisu uvijek išle u istom smjeru
U 2016. godini Brent je prosječno stajao samo 43,64 dolara po barelu, dok je prosječna cijena benzina u Hrvatskoj bila oko 1,18 eura, a dizela 1,07 eura.
Tri godine kasnije, 2019., Brent je vrijedio oko 64,30 dolara, a benzin je prosječno koštao oko 1,34 eura, dok je dizel bio oko 1,32 eura.
Pandemijska 2020. donijela je novi ekstrem. Prosječna cijena Brenta pala je na svega 41,96 dolara po barelu, dok je benzin u Hrvatskoj stajao oko 1,20 eura.
A onda je uslijedio veliki energetski šok. U 2022. godini Brent je prosječno dosegnuo 100,93 dolara, benzin je bio oko 1,60 eura, a dizel čak 1,76 eura po litri.
No nakon toga cijena sirove nafte ponovno je počela padati.
Godine 2024. Brent je prosječno stajao 80,52 dolara, dok je benzin u Hrvatskoj prosječno koštao oko 1,54 eura, a dizel 1,56 eura.
U 2025. godini prosječna cijena Brenta dodatno je pala, na oko 69,14 dolara po barelu, dok je benzin i dalje prosječno koštao oko 1,49 eura po litri.
Prema navedenim podacima, danas je osnovni Eurosuper 95 oko 1,56 eura, dok je dizel oko 1,71 euro po litri, uz Brent oko 85 dolara po barelu.
Država kroz trošarine ne uzima više nego prije
Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da je razlika posljedica većih državnih davanja. Međutim, podaci o trošarinama pokazuju drugačiju sliku.
Prema podacima Vlade, trošarina na benzin danas je oko devet centi po litri niža nego prije energetske krize, dok je trošarina na dizel oko sedam centi niža.
PDV je i dalje 25 posto, kao i 2013. godine.
Dakle, barem kada je riječ o trošarinama, država danas po litri uzima manje nego prije.
Ako sirova nafta nije skuplja, a trošarine nisu veće – gdje onda nastaje razlika?
Najveća promjena vidi se u cijeni goriva bez poreza
Odgovor postaje zanimljiviji kada se iz maloprodajne cijene izbace PDV i trošarine.
Prema podacima Europske komisije, litra benzina bez poreza i trošarina u Hrvatskoj je 2013. godine prosječno stajala oko 0,66 eura.
U 2016. godini ta je cijena pala na svega 0,43 eura, a 2019. iznosila je oko 0,55 eura.
No 2024. godine porasla je na oko 0,75 eura, dok je u prvom dijelu 2026. dosegnula oko 0,81 eura po litri.
Kod dizela je rast još izraženiji. Cijena bez poreza bila je oko 0,70 eura po litri 2013. godine, dok se tijekom 2026. približila jednom euru.
Upravo je to dio cijene koji najviše mijenja sliku.
Što sve ulazi u cijenu goriva prije nego što stigne u spremnik automobila?
Cijena goriva bez poreza i trošarina uključuje cijeli niz troškova – od nabave sirove nafte i njezine prerade, preko transporta i skladištenja do distribucije i prodaje.
Na konačnu cijenu utječu i rafinerijske te trgovačke marže.
Jedan od pokazatelja koji se koristi za praćenje odnosa između cijene sirove nafte i cijene gotovih naftnih derivata jest takozvani „crack spread“. Kada je potražnja za benzinom ili dizelom velika, a ponuda ograničena, razlika između cijene sirove nafte i vrijednosti gotovog proizvoda može značajno porasti.
Tijekom energetskih kriza posljednjih godina rafinerijske marže povremeno su dosezale vrlo visoke razine, osobito kod dizela.
Ne znači da cijela razlika završava na benzinskim postajama
Pritom je važno ne pojednostaviti situaciju i zaključiti da cijelu razliku uzimaju benzinske postaje.
Maloprodajna marža samo je jedan dio cijelog sustava. U cijenu ulaze i rafinerije, veletrgovci, distributeri, transport i drugi sudionici naftnog lanca.
No za krajnjeg potrošača rezultat je isti – plaća litru goriva po cijeni koja više nije u izravnoj vezi samo s cijenom barela sirove nafte.
Dio povećanja cijene može se objasniti rastom troškova energije, rada, transporta, skladištenja i drugih troškova poslovanja. No činjenica je da je posljednjih godina značajno porastao upravo dio cijene goriva koji ostaje izvan poreza i trošarina.
Zašto je dizel posebno zanimljiv?
Usporedba je posebno zanimljiva kod dizela.
Godine 2013. barel Brenta prosječno je koštao gotovo 109 dolara, a litra dizela u Hrvatskoj oko 1,30 eura.
Danas je barel sirove nafte osjetno jeftiniji, dok je dizel oko 1,71 euro po litri.
To pokazuje da se cijena goriva na benzinskim postajama ne može objasniti samo cijenom sirove nafte.
Na konačnu cijenu utječu i rafinerijski kapaciteti, globalna ponuda i potražnja za derivatima, troškovi prerade, distribucije i trgovine te regulatorne mjere.
Koliko bi gorivo koštalo bez Vladinih mjera?
Dodatnu ulogu u cijeloj priči imaju i Vladine intervencije kojima se ograničavaju maloprodajne cijene goriva i marže.
Bez tih mjera cijene na benzinskim postajama bile bi više. Prema procjenama navedenima u analizi, razlika bi mogla iznositi otprilike 15 do 20 centi po litri.
To znači da bi, bez državnog ograničavanja cijena, prostor za zaradu unutar naftnog lanca bio još veći.
Jedna usporedba govori više od svega
Kada se usporede 2013. i današnje cijene, slika je prilično jasna.
2013. godina:
- Brent nafta: oko 108,56 dolara
- Eurosuper 95: oko 1,37 eura
- dizel: oko 1,30 eura
Danas, prema navedenim podacima:
- Brent: oko 85 dolara
- Eurosuper 95: oko 1,56 eura
- dizel: oko 1,71 euro
Dakle, barel nafte danas je jeftiniji nego 2013., dok su benzin i dizel skuplji.
To ne znači da su svi dodatni troškovi posljednjih godina neopravdani niti da cijela razlika predstavlja čistu dobit kompanija. Međutim, podaci pokazuju da cijena sirove nafte više nije dovoljna za objašnjenje cijene koju vozači plaćaju na benzinskim postajama.
Tko uzima razliku?
Rečenica „nafta je poskupjela“ zato danas više nije dovoljna kao objašnjenje cijene koju vidimo na stupu benzinske postaje.
Povijesne brojke pokazuju da smo prije desetak godina, kada je barel nafte bio znatno skuplji, gorivo plaćali manje.
U međuvremenu su se promijenili troškovi prerade, distribucije i poslovanja, ali i marže unutar naftnog lanca.
I upravo zato ostaje pitanje koje će zanimati svakog vozača koji danas stane na benzinsku: ako je nafta jeftinija, a država kroz trošarine ne uzima više – zašto je gorivo skuplje i gdje završava razlika?
Tekst: Dubravko Kolarić – autostart.24sata.hr
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto naslovna: Bjelovar.info – arhiva
