Posljednjih dana, kao posljedica krize u Kini, na burzama se odvija znatan pad cijena dionica. Ovakav drastičan pad uzrokuje povlaćenje investitora. Posljedica je smanjenje potražnje zbog rizičnosti trenutnih ulaganja i gubitka dijela prihoda kompanija.
Pad gospodarstva u Kini mogao bi imati utjecaj i na pad gospodarstva na području Europske unije te izazvati novu krizu eurozone. Dosadašnja praksa Europske komisije u ovladavanju krizom je bila osigurati stabilnost ekonomske aktivnosti kroz strukturne reforme i fiskalnu disciplinu. Ove metode dovode do negativnih društvenih efekata poput snižavanja plaća, rezanja radničkih prava i socijalnih izdataka, smanjenog zapošljavanja te rasta potrošačkih nameta. Ugovorom o fiskalnoj stabilnosti koji su zemlje članice prihvatile u ožujku 2012. godine, te nakon toga svaka država članica zasebno, Europska unija mehanizmima nameće mjere štednje s europske na nacionalnu razinu. Upravljanje nacionalnom ekonomskom politikom postaje ograničeno te su politički akteri prisiljeni djelovati unutar pravnih okvira određenih od strane Europske unije. Postojeće metode uzrokovale su usporavanje ekonomskog rasta što se reflektiralo smanjenom agregatnom potražnjom. Mjera fiskalne štednje i snižavanje cijene rada koje je uvela Europska unija kao mjeru suzbijanja daljnjeg širenja krize samo su pogoršale postojeće stanje krize eurozone.
Kako bi izbjegao nastavak krize u eurozoni te potencijalnu opasnost od utjecaja nove krize, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker počinje realizirati plan o poticanju investicija i potrošnje. Model poticanja privatnih investicija kroz javne garancije može doprinijeti povećanju investicija u europskom centru i održati stabilnost eurozone.
Tekst: Kristina Družinec
