Danas je povijesni dan za Grad Bjelovar, istaknuo je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak na samom početku konferencije za medije čija su tema bili geotermalni potencijali Bjelovara.
Najprije je pojasnio ulogu direktora tvrtke Terme.
– Direktor tvrtke Termi, gospodin Žarec, se bavi geotermalnim potencijalom Grada, a ne prodajom ulaznica za nepostojeće toplice, ta firma će ove godine zavrtiti 33 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje toplisnke bušotine i prvi projekt District Heatinga u našoj županiji – naglasio je.
Nakon tog pojašnjenja, prebacio se na glavnu temu konferencije.
– Završio je natječaj za izvođača za izgradnju geotermalne bušotine u naselju Veliko Korenovo. Prema nekim istraživanjima i pokazateljima do kojih je prije 50-ak godina došla naša najveća industrija nafte INA, očekujemo da ćemo tamo pronaći toplu vodu na 1500 metara dubine otprilike oko 70 stupnjeva kojom ćemo grijati nadam se buduće toplice, ako ne njih, onda definitivno buduću zonu Korenovo, Bjelovarski sajam, neke tvrtke, staklenike i tako dalje – najavio je. Na natječaj se javio samo jedan jedini ponuđač, renomirana španjolska tvrtka IPM kojoj će podizvođač biti hrvatska tvrtka Crosco.
Gradonačelnik vjeruje kako neće biti žalbi te se nada skorom potpisu ugovora, nakon čega će trebati još oko pola godine kako bi tvrtka nabavila potrebni materijal za rad.
Početak bušenje zbog toga se očekuje sredinom jeseni.
– Ukupna vrijednost radova je 3,5 milijuna eura. Od toga 1,3 milijuna eura je iznos kojim nas podupiru fondovi Norveške, Lihtenštajna i Islanda. Grad Bjelovar se prije nekoliko dana javio na objavljeni javni poziv za koji postoji dovoljna količina novca, 50 milijuna eura i na njemu smo zatražili novih milijun eura sufinanciranja fonda iz Ministarstva regionalnog razvoja i nadamo se da ćemo ta sredstva dobiti. Grad Bjelovar bi u konačnici, ako se to sve ostvari kako smo mi planirali, za nekih milijun eura samostalnog financiranja, nekih 30-ak posto imati svog udjela – pojasnio je.
Pet godina truda uloženo je u jednu bušotinu, a Hrebak kaže kako je Bjelovaru potrebno barem pet do sedam takvih bušotina kako bi postao energetski neovisan grad.
Kazao je i kako će se paralelno raditi priča sa solarnim elektranama.
– Upravo je izašao natječaj za energetsku efikasnost na koji ćemo prijaviti sve zgrade koje se obnavljaju i još deset dodatnih zgrada, od IV. osnovne škole do Centra udruga u Masarykovoj. Tih ukupno 20-ak javnih zgrada u Bjelovaru ćemo staviti solarne panele i minielektrane za našu vlastitu potrošnju – objavio je gradonačelnik te nastavio.
– Ja se nadam da će Grad Bjelovar idućih deset godina s geotermalnom energijom i sa solarnom energijom zadovoljiti sve svoje energetske potrebe i biti prvi hrvatski u potpunosti energetski neovisan grad sa smanjenom emisijom CO2 – poručio je.
Kako bi to bilo moguće, Grad je naručio izradu studije procjene geotermalnog potencijala cijelog područja grada da vidi sa čime raspolaže i na kojim bi se lokacijama mogao ispuniti određeni potencijal. Jedna od lokacija obuhvaćena studijom je i gradski stadion u čijoj se blizini nalaze škole, trgovački centri i velika naselja koja bi mogla imati velike koristi od bušotine.
Otkrio je i da su se dvije tvrtke javile na natječaj na kojem je Grad u zoni Lepirac prodavao tri parcele za izgradnju solarne elektrane.
Došlo je do licitacije i za 314 tisuća eura je jedna tvrtka kupila zemljište.
Gospodin Mladen Škrlec nastavio je govoriti o geotermalnim potencijalima Bjelovara.
– Cilj studije je procjena podzemlja, ima li uopće smisla krenuti dalje da se vidi može li se infrastruktura i da bi Grad mogao biti grijan s geotermalnom toplanom – pojasnio je te nastavio.
– Karte koje su rađene na temelju seizmičkih profila snimljenih još za vrijeme istraživanja ugljikovodika su nam dale temelj da smo mogli napraviti strukturne karte. To znači da u budućnosti prema tim kartama možemo za svaku moguću točku predvidjeti, prognozirati mikrolokaciju potencijalne bušotine, njezinu dubinu i temperaturu – naveo je te dodao da se procjenjuje da bi se 60 posto centra grada moglo grijati geotermalnom energijom.
– Ako ne bismo mogli bušiti u samom gradu, bušotine ćemo izmaknuti na lokacije udaljene kilometar ili kilometar i pol pa ćemo raditi toplinske geotermalne stanice sa snabdijevanjem objekata gdje će biti potrebe – napomenuo je Škrlec te dodao kako se procjenjuje da postoji potencijal za tri do četiri bušotine na području grada.
– Ta geotermalna voda koju ćemo crpiti tek nakon prvog crpljenja ćemo vidjeti parametre i laboratorijske analize te ima li dovoljno dotoka – rekao je.
Hrebak je pojasnio da će se u Korenovu tek saznati ima li voda svoj prirodni dotok za koji je dovoljna jedna bušotina ili se ta voda nalazi začahurena kao što je slučaj u Cigleni pa se voda ispumpava i mora se ponovno upumpavati da se vrti.
