Zamislimo hipotetsku situaciju. Na početku prošle godine imali ste 1.000 eura i, poput sve većeg broja Hrvata, odlučili ste taj novac uložiti. Ako ste izabrali srebro i „pogodili“ trenutak, danas biste imali oko 2.000 eura. Da ste se odlučili za zlato, vrijednost vašeg ulaganja narasla bi na približno 1.400 eura. No kako su prošla ostala, popularna ulaganja i je li postojala bolja opcija?
U ovoj analizi ekonomski stručnjaci iz Centra Zlata usporedili su najčešće oblike ulaganja u posljednjih godinu dana te ih stavili u odnos s plemenitim metalima poput zlata i srebra.
Bankovna štednja i oročenje
Da ste početnih 1.000 eura jednostavno ostavili na tekućem računu, danas biste imali oko 1.001,70 eura – prije nego banka naplati naknade za vođenje računa. Drugim riječima, zarada je manja od cijene jedne kave. Prema podacima Numbea iz travnja 2025., prosječna cijena cappuccina u Hrvatskoj iznosi oko 2,5 eura.
Ni oročenje nije donijelo značajno bolji rezultat. Prosječna kamata na oročeni depozit u godinu dana iznosila je oko 9,40 eura. U isto vrijeme, godišnja inflacija u Hrvatskoj iznosila je oko 4,5 posto, što znači da je kupovna moć uloženog novca realno pala. Iako je iznos na računu nominalno veći, ulagač je zapravo siromašniji nego godinu ranije.
Trezorski zapisi i narodne obveznice
Ulaganjem 1.000 eura u državne vrijednosnice ostvarilo bi se oko 25 eura prinosa u godinu dana, odnosno oko 2,5 posto. No uz inflaciju od 4,5 posto, realni gubitak iznosi oko 2 posto godišnje. Dugoročno, takav gubitak ozbiljno nagriza vrijednost kapitala – kroz 30 godina kupovna moć mogla bi pasti gotovo za polovicu.
U posljednjih nekoliko godina građani su u trezorske zapise i narodne obveznice uložili više od 12 milijardi eura. Da je isti iznos bio uložen u investicijsko zlato, zarada u posljednjih 12 mjeseci iznosila bi oko 4,3 milijarde eura. U usporedbi s približno 320 milijuna eura kamata ostvarenih na državne papire, jasno je koliko je inflacija „pojela“ nominalni prinos.
Dionice, indeksni fondovi i ETF-ovi
Ulaganja u dionice i ETF-ove često se percipiraju kao atraktivna, no nose niz troškova: ulazne i izlazne naknade, naknade za upravljanje, brokerske provizije, troškove čuvanja vrijednosnica, porez na kapitalnu dobit te inflaciju. Kada se svi ti elementi zbroje, troškovi mogu doseći i 2,5 posto godišnje, ne računajući inflaciju.
Iako su tržišta dionica ostvarila solidne prinose, velik dio zarade „istopio“ se kroz poreze i naknade. Na hipotetsko ulaganje od 1.000 eura, realna zarada iznosila bi oko 150 eura.
Uz to, snažan rast ETF-ova i koncentracija kapitala na američkom tržištu potaknuli su zabrinutost oko mogućeg financijskog balona, posebice u tehnološkom i AI sektoru. Povijesno gledano, snažan rast cijena plemenitih metala često prethodi većim korekcijama na tržištima kapitala.
Kriptovalute
Da ste početkom godine uložili 1.000 eura u Bitcoin, danas bi vaše ulaganje vrijedilo oko 941 euro – gotovo šest posto manje, i to bez uračunatih poreza, inflacije i dodatnih troškova. Ova godina još je jednom pokazala koliko volatilnost kriptovaluta predstavlja rizik za ulagače.
Nekretnine
Nekretnine su u Zagrebu zabilježile prosječni godišnji rast cijena od oko 10 posto. No iza te brojke krije se niz troškova: porezi, komunalna davanja, pričuva, održavanje, osiguranje, adaptacije te porez na nekretnine za vlasnike više objekata.
Nekretnine su također slabo likvidne, snažno ovise o lokaciji i izložene su regulatornim promjenama. Problemi s naplatom rente, dugotrajni sudski sporovi i moguće promjene zakona dodatno povećavaju rizik. Kada se svi troškovi i inflacija uzmu u obzir, upitno je je li realna zarada na uloženih 1.000 eura doista iznosila 100 eura.
Plemeniti metali: pobjednici godine
– Plemeniti metali, ponajprije investicijsko zlato i srebro, pokazali su se kao jedan od najsigurnijih i najefikasnijih oblika ulaganja u protekloj godini – ističe Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata.
– Cijena zlata u posljednjih 12 mjeseci porasla je za više od 43 posto, dok je srebro skočilo preko 110 posto. Ulaganja u banke, državne vrijednosnice i kriptovalute nisu uspjela pobijediti inflaciju, dok su dionice, ETF-ovi i nekretnine opterećeni visokim troškovima.
Ivanović dodaje da je u posljednjih 20 godina zlato imalo prosječni godišnji rast od oko 11 posto, a aktualni snažan rast rezultat je gubitka povjerenja u papirnati novac i rastuće nesigurnosti na globalnim tržištima – trendova kojima se zasad ne nazire kraj.
