Bjelovarska tržnica nekada je bilo omiljeno mjesto Bjelovarčana – osobito četvrtkom i subotom kada je bila prepuna ljudi. Sada je ipak malo drugačije. Na tržnicu najčešće ide populacija starije životne dobi koja je navikla jesti domaće, dok se mladi radije okreću odlasku u trgovačke centre. Jer, u trgovačkom centru zna biti jeftinije, parking je velik, a radi i klima. Bjelovarska tržnica nema ništa od toga, ali ima ono najvažnije – domaću prirodnu hranu. Zadnjih tjedana smo nekoliko puta posjetili bjelovarsku tržnicu, a prodavači su nam potvrdili kako je prodaja jako slaba te da je svaku godinu sve gore. Ovoga puta smo na mliječnom odjelu sreli uvijek nasmijanu Hildu Demerac iz OPG-a Demerac čija je glavna djelatnost peradarstvo te prodaju domaća jaja.
– Već negdje 25 godina se bavimo peradarstvom, a na mliječnom dijelu tržnice smo od samog početka. Naš OPG je poznat svima. Prebacili smo OPG na kćer i ona je sada vlasnica, a mi smo podrška – započinje priču Hilda Demerac.
Njihova jaja su domaća i iz slobodnog uzgoja te je sve po najnovijim EU pravilima.
– Koke imamo na slobodno – avia sistem i sve je po najnovijim EU normativima. Trudimo se, trenutno imamo tisuću koka. U kolovozu dobivamo za zimu još 1400 koka koje će biti smještene u drugom objektu. To je trenutno naš kapacitet, a nalazimo se u Staroj Rači. Posao je čisto obiteljski – suprug, kćer i ja. Mi sami za koke slažemo hranu, imamo svoju mješaonu i žitarice. Suprug je stvarno pedantan u tome. Točno ima proračunato što njima treba za taj dan. Stvarno nam daju lijepa jaja. Svako popodne ih puštamo, imamo veliki voćnjak gdje se one istrče i napasu. To je jako važno – kaže nam.
Potvrđuje kako prodaja jaja varira od sezone do sezone, ali da ih spašava što jaja voze i za Zagreb.
– Prodaja nekad ide više nekad manje. Sada je ljetno vrijeme pa ide slabije, a u zimi smo naknap i fali nam jaja. Veća je potražnja zimi. Zadovoljni smo prodajom, ali zato što jaja vozimo i u Zagreb. Svaki tjedan jedan dan vozimo puno jaja za Zagreb u jedan restoran. Ne znam kako bi bilo da to ne vozimo u Zagreb. Tu na placu se slabo prodaje, pogotovo ljeti. To je strašno kada je vruće vrijeme i godišnji odmori. Imamo suradnje i s domovima, kolačarima, trgovinama. Snalazimo se svakako, ali sve sami. Nemamo pomoć od nikog drugog – pojašnjava.
Mladi nemaju naviku ići na tržnici. Radije biraju odlazak u trgovačke centre.
– Mladi su danas komotni pa gdje bi oni danas išli na plac? To im je ispod časti i nemaju naviku. Više dolaze stariji ljudi – kaže.
Na bjelovarsku tržnicu češće dolaze prodavati zimi nego ljeti.
– Zimi je veća potražnja pa smo više na tržnici, ali preko ljeta nema potrebe dolaziti svaki dan. Dođemo utorak, četvrtak, subotu i nedjelju. Suprug je naviknuo nedjeljom svoje kupce pa je onda on tu nedjeljom negdje do pola 12. Četvrtak nije što je nekada bio, subotom se najviše proda – napominje.
Hilda iz OPG-a Demerac po struci je zubotehničarka. Nedavno je s kolegama iz razreda proslavila 40. godišnjicu mature pa nam je objasnila kako je od te struke došla do peradarstva.
– Tada u struci nisam mogla dobiti posao. Politika uvijek svugdje ima prste. Onda sam se udala za Podravca i jednostavno nismo znali što bismo. On je inače politologiju studirao, ali je sve to prekinuo. Odlučili smo se na rad u poljoprivredi i izabrali smo koke. Već dugi niz godina se bavimo samo time – objašnjava.
Poslom su zadovoljni, no velik dio vremena im oduzme papirologija koje imaju sve više.
– Imamo razne inspekcije i jako puno papira. Nije to kao nekada. To je jako puno nepotrebnog pisanja. Slažem se da treba popisati osnovne stvari, ali mi svaku večer moramo slati koliko smo u kilogramima pokupili jaja te moramo plaćati da oni obrade te podatke. Takva su pravila i tako moramo raditi jer će nas inače kazniti. Svaka tri do četiri tjedna dajemo jaja na analizu, krv se vadi kokošima. Mjere su jako rigorozne – pojašnjava nam.
OPG Demerac na bjelovarskoj tržnici prodaje domaća jaja u četiri veličine. Jaja S veličine prodaju po 0,17 eura po komadu, M po 0,20 eura, L po 0,21 eura, a XL po 0,23 eura i raduju se svakom kupcu koji dođe po svježe i domaće proizvode.
