Od početka godine do kraja srpnja izdano je 106.395 dozvola za boravak i rad, 7,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, broj dozvola za novo zapošljavanje pao je za više od 50 posto, dok su produljenja i sezonske dozvole znatno porasle.
Hrvatska je od 1. siječnja do 31. srpnja 2026. godine izdala 106.395 dozvola za boravak i rad stranim državljanima, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Iako je riječ o velikom broju, on je 7,5 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, a u odnosu na 2024. godinu pad iznosi 19,3 posto.
Unatoč smanjenju ukupnog broja dozvola, podaci pokazuju da se hrvatsko tržište rada i dalje u velikoj mjeri oslanja na strane radnike.
Broj novih zapošljavanja prepolovljen
Najveća promjena vidljiva je kod dozvola za novo zapošljavanje. U prvih sedam mjeseci ove godine izdano je 41.716 takvih dozvola, dok ih je u istom razdoblju 2024. bilo 85.400.
To znači da je u dvije godine broj novih dozvola pao za 43.684, odnosno čak 51,2 posto.
Istodobno, broj dozvola za produljenje znatno je porastao. Ove godine izdano ih je 41.388, što je 9.769 više nego 2024., odnosno 30,9 posto više.
Rast je zabilježen i kod sezonskih dozvola, kojih je u prvih sedam mjeseci izdano 23.291, odnosno 56,7 posto više nego 2024. godine.
Podaci tako pokazuju da se struktura stranih radnika u Hrvatskoj mijenja – sve je više onih koji već rade u Hrvatskoj i produljuju svoje dozvole, kao i onih koji dolaze raditi sezonske poslove.
Na smanjenje broja novih dozvola utjecati mogu i stroži kriteriji nakon izmjena Zakona o strancima, detaljnije provjere poslodavaca, uvjeti vezani uz njihovo poslovanje i broj zaposlenih domaćih radnika, kao i veća odgovornost poslodavaca za osiguravanje smještaja.
Turizam i graditeljstvo i dalje prednjače
Najviše dozvola za boravak i rad izdano je u turizmu i ugostiteljstvu – 43.693, dok je u graditeljstvu izdano 27.172 dozvole.
Na ta dva sektora zajedno otpada čak 66,6 posto svih izdanih dozvola, što potvrđuje koliko upravo turizam i građevinarstvo ovise o stranoj radnoj snazi.
Srbija ponovno druga, Filipini ispred Nepala
Kada je riječ o državljanstvu stranih radnika, najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine – 19.521.
Na drugo mjesto vratila se Srbija sa 17.876 dozvola, nakon što je prošle godine bila treća. Slijede Filipini s 15.732 i Nepal s 14.525 dozvola.
Posebno se ističe snažan rast broja dozvola za državljane Filipina. Njihov je broj u godinu dana porastao 49,7 posto, a u dvije godine čak 83,5 posto.
Hrvatska ima sve manje domaćih radnika
Koliko je hrvatsko tržište rada ovisno o stranim radnicima, pokazuje i podatak o nezaposlenosti.
Krajem srpnja na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su 62.064 nezaposlene osobe, što je 15,2 posto manje nego godinu ranije. Stopa nezaposlenosti iznosila je svega 3,3 posto.
Takva razina nezaposlenosti među najnižima je zabilježenima, što znači da je raspoloživih domaćih radnika sve manje za potrebe gospodarstva.
Turizam, graditeljstvo, industrija i promet tako se sve više oslanjaju na strane radnike, koji više nisu samo privremeno rješenje za nedostatak radne snage, već važan oslonac hrvatskog tržišta rada.
Izvor: raditi.eu
Foto: Bjelovar.info
