Na današnjem Aktualnom satu Hrvatskoga sabora saborski zastupnik Dario Hrebak postavio je pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Anti Šušnjaru o korištenju geotermalne energije u Hrvatskoj te planovima Vlade RH za ubrzanje i intenziviranje razvoja toplinske geotermalne energije, osobito u sektorima grijanja i poljoprivrede.
– Prošle godine u Bjelovaru je izgrađena bušotina vrijedna pet milijuna eura, gdje smo pronašli geotermalnu vodu temperature 85 stupnjeva. Istim tim tragom država je, putem Agencije za ugljikovodike, krenula i ove godine te su u nizu hrvatskih gradova – primjerice u Osijeku, Vinkovcima i Velikoj Gorici – pronađeni jednako sjajni potencijali – istaknuo je Hrebak.
Dodao je kako su potrebe i mogućnosti Hrvatske u ovom području iznimne.
– Na razini Europske unije 50 posto ukupnih potreba za energijom troši se na grijanje i hlađenje. Hrvatska pritom ima geotermalni potencijal koji je čak 60 posto veći od europskog prosjeka, a jači je i od onog susjedne Mađarske, koja ima više od 200 aktivnih bušotina. Zato je ovo dobar smjer kojim idemo, no pitanje je možemo li dodatno pojačati taj intenzitet, uključiti HEP i druge resurse te iskoristiti taj ogroman potencijal koji se širi cijelom sjevernom Hrvatskom – rekao je Hrebak.
Naglasio je i kako podržava smjer kojim država ide kad je riječ o nuklearnoj energiji, ali smatra da je geotermalna energija „priča sadašnjosti“, koja već danas može značajno pridonijeti zadovoljavanju vlastitih energetskih potreba.
Ministar Ante Šušnjar u odgovoru je istaknuo da je projekt u kojem sudjeluje Grad Bjelovar „hvale vrijedan i putokaz kojim država treba ići u smjeru energetske tranzicije“.
– Vlada i Ministarstvo putem Agencije za ugljikovodike izdvojili su više desetaka milijuna eura za slične projekte na drugim lokacijama. Riječ je o skupim i složenim projektima koje jedinice lokalne samouprave same teško mogu realizirati, pa mijenjamo model – Agencija će preuzeti vođenje projekata i koristiti europska sredstva koja su dostupna u idućem višegodišnjem financijskom okviru – pojasnio je ministar.
Šušnjar je dodao kako su geotermalne bušotine u Hrvatskoj na većim dubinama nego u nekim drugim europskim zemljama, što povećava troškove i rizik.
– Kod jedne bušotine potrebno je ići i do 3–4 tisuće metara u dubinu, a cijena jedne bušotine kreće se od 10 do 20 milijuna eura. Rizik će sada preuzeti Agencija za ugljikovodike, koja će obaviti istražne radove i pripremiti fizibiliti studije za buduće investitore – rekao je ministar.
Pojasnio je i kako se iz jedne bušotine može zagrijati i do 35 tisuća kvadratnih metara staklenika, čime se otvara prostor za povezivanje energetike i poljoprivrede.
– Razvoj tehnologije u bliskoj budućnosti dodatno će pojeftiniti primjenu toplinske i električne energije iz geotermalnih izvora. Na nama je da sada pripremimo sustav i programe kako bismo što spremniji dočekali novi financijski okvir i time povećali energetsku samodostatnost Hrvatske – kazao je Šušnjar.
U svom završnom obraćanju Hrebak je zahvalio ministru na odgovoru, ali i dodao kako bi volio da se Sabor više bavi budućnošću, a manje prošlošću.
– Danas smo previše vremena proveli raspravljajući o 1945. godini, a mene zanima kako će Hrvatska izgledati 2045. godine. Ovaj potencijal je stvaran i opipljiv. Možemo ga iskoristiti za jačanje gospodarstva, poljoprivrede i bolji život građana kroz jeftinije grijanje. Postoje gradovi koji su spremni i imaju dokumentaciju, a Vlada i HEP mogu biti snažni partneri u realizaciji – poručio je Hrebak.
Zaključno je dodao kako je geotermalna energija višestruko isplativija od plina.
– Ako usporedimo geotermalnu toplu vodu s plinom, omjer je 1 prema 4 u korist geotermalne energije. Budući da će proizvodnja plina s godinama padati, zašto ga ne bismo zamijenili čišćom, učinkovitijom i ekološki prihvatljivijom toplinskom energijom – zaključio je zastupnik Hrebak.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
