Hrvatska obrtnička komora uputila je Ministarstvu gospodarstva prijedloge za pravilnike kojima će se urediti isticanje bazne cijene i objava važećih cjenika na mrežnim stranicama. HOK traži da se obrtnici i mikro poduzetnici izuzmu od dodatnih obveza, a da se za ostale gospodarske subjekte propišu jasna, jednostavna i provediva pravila, bez nepotrebnih tehničkih zahtjeva i troškova.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) upozorava kako je razdoblje odgode donošenja pravilnika potrebno iskoristiti za pronalaženje rješenja koja će ostvariti cilj zaštite potrošača, ali pritom neće nerazmjerno opteretiti obrtnike i male poduzetnike.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe kako se administrativne obveze velikih trgovačkih sustava ne mogu izjednačavati s mogućnostima mikro obrta, u kojima iste poslove često obavlja sam vlasnik, uz svoju osnovnu djelatnost.
– Odgoda treba donijeti jednostavnija i provediva pravila. Naš zahtjev ostaje izuzeće obrtnika i mikro poduzetnika od dodatnih obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika. Veliki trgovački sustavi raspolažu informatičkim sustavima, administrativnim službama i zaposlenicima zaduženima za upravljanje podacima, dok kod mikro obrta te poslove često obavlja sam vlasnik uz svoju osnovnu djelatnost. Zato HOK traži da se prije propisivanja dodatnih tehničkih i administrativnih zahtjeva utvrde stvarni troškovi njihove provedbe za mikro i male gospodarske subjekte te ispita može li se isti cilj zaštite potrošača postići jednostavnijim rješenjem – izjavio je Kratohvil.
Dodao je kako djelokrug Ministarstva gospodarstva ne obuhvaća samo zaštitu potrošača i cijena, već i razvoj i unapređenje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog opterećenja.
– Ako se žele prikupljati dodatni podaci, to niti je zakonom propisano niti treba biti na leđima obrtnika – poručio je predsjednik HOK-a.
Bazne cijene treba propisivati ciljano, a ne za sve proizvode i usluge
HOK ponavlja ranije upućeni zahtjev da se obrtnici i mikro poduzetnici, u okviru mogućnosti koje ostavlja Zakon o zaštiti potrošača, izuzmu od dodatnih obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika.
Komora posebno upozorava na zakonsku odredbu prema kojoj ministar pravilnikom može propisati za koji se dan u prethodnom razdoblju, za koje proizvode i na koji način ističe bazna cijena. Smatraju da takva ovlast omogućuje ciljano određivanje kategorija proizvoda za koje povijesna cijena potrošaču pruža stvarno korisnu i usporedivu informaciju, zbog čega nije potrebno automatski obuhvatiti svu preostalu robu i sve usluge po načelu „svi osim izuzetih“.
Posebno se ističe problem obrtničkih usluga kod kojih konačna cijena nije unaprijed određena. Primjerice, cijena građevinskih i instalaterskih zahvata, popravaka automobila, servisnih usluga i drugih individualiziranih poslova ovisi o konkretnom zahtjevu, opsegu i složenosti rada, potrebnom materijalu te stanju predmeta na kojem se radi.
U takvim slučajevima povijesna cijena ne mora biti usporediva s današnjom cijenom usluge, zbog čega HOK traži da se individualizirane obrtničke usluge izuzmu iz obveze isticanja bazne cijene.
HOK traži izuzeće i za ugostiteljske usluge
Komora predlaže da se iz obveze isticanja bazne cijene izuzmu i ugostiteljske usluge. Ističu kako aktualni cjenik, odnosno jelovnik, potrošaču već pruža neposrednu informaciju o cijeni koju će platiti.
Usporedba te cijene s fiksnom cijenom iz prošlosti s vremenom može izgubiti informacijsku vrijednost jer se između dvaju razdoblja mijenjaju nabavne cijene hrane i pića, energenata, rada, dobavljači, struktura ponude i drugi troškovi poslovanja.
HOK stoga smatra da je prije uključivanja pojedinog sektora potrebno utvrditi kakvu dodatnu korist bazna cijena stvarno donosi potrošaču, umjesto da se jedinstveno pravilo automatski primjenjuje na djelatnosti koje se bitno razlikuju.
U dopisu Ministarstvu Komora se poziva i na europski regulatorni okvir. Pravilo o prethodnoj cijeni pri sniženju, koje proizlazi iz europskog zakonodavstva, odnosi se na robu, a ne na usluge. Budući da bazna cijena vezana uz fiksni povijesni datum predstavlja dodatni nacionalni mehanizam, HOK smatra da njezino proširenje na usluge mora imati jasno obrazloženu svrhu, dokazivu korist za potrošača i biti razmjerno troškovima koje stvara gospodarstvu.
Cjenici na internetu bez novih tehničkih i administrativnih zahtjeva
Primjedbe HOK-a odnose se i na pravilnik o objavi cjenika. Zakon propisuje obvezu objave važećih cjenika proizvoda na mrežnim stranicama trgovca, dok ministru daje ovlast da pravilnikom propiše način njihove objave.
HOK zato traži da se jasno utvrde pravna osnova i opravdanost svakog dodatnog tehničkog ili podatkovnog zahtjeva koji bi se pravilnikom nametnuo gospodarstvu. Za subjekte obuhvaćene obvezom predlažu jednostavne načine objave koji će potrošačima omogućiti lako pronalaženje i čitanje aktualnog cjenika na postojećoj mrežnoj stranici.
Komora također traži da se jasno propiše kako obrtnici i drugi gospodarski subjekti koji nemaju vlastitu mrežnu stranicu nisu dužni uspostavljati je samo radi objave cjenika. Pritom se profili na društvenim mrežama i platformama trećih osoba ne bi trebali smatrati vlastitom mrežnom stranicom.
HOK se protivi i mogućnosti da se obveza za najmanje gospodarske subjekte proširi na uspostavljanje strojno čitljivih XML ili CSV datoteka, omogućavanje automatiziranog prikupljanja podataka te objavljivanje internih šifri, barkodova, podataka o raspoloživosti proizvoda i drugih informacija koje nisu nužne da bi potrošač saznao aktualnu cijenu.
Upozoravaju kako tako široka dostupnost poslovnih podataka može utjecati i na tržišni položaj gospodarskih subjekata, zbog čega traže procjenu posljedica takvih zahtjeva za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, osobito obrtnika i mikro poduzetnika.
Bez obveze arhiviranja cjenika ako nema zakonske osnove
HOK smatra i da pravilnikom ne treba uvoditi obvezu čuvanja ili arhiviranja prethodnih cjenika ako Zakon propisuje objavu važećeg cjenika.
Prema njihovu prijedlogu, cjenik bi trebalo ažurirati kada dođe do promjene cijena, bez obveze ponovnog generiranja i objavljivanja istih podataka ako promjena nema.
Komora je zatražila i uvid u procjene učinka budućih pravilnika na malo gospodarstvo, uključujući procjenu administrativnih troškova i troškova potrebnih za prilagodbu novim obvezama.
„Više podataka ne znači automatski i veću zaštitu potrošača“
Iz HOK-a poručuju kako ne dovode u pitanje pravo potrošača na jasnu informaciju o cijeni, ali ističu da ta informacija mora omogućiti stvarno razumijevanje i usporedbu cijena.
– Zaštita potrošača ne mjeri se brojem cijena koje će se istaknuti, nego time dobiva li potrošač jasnu, razumljivu i stvarno korisnu informaciju – ističu iz Komore.
Dodaju kako više podataka, tehničkih zahtjeva i administracije samo po sebi ne znači i veću zaštitu potrošača. Stoga traže da konačni pravilnici ne budu tek preslikavanje privremenih mjera u novi pravni oblik, već da se zakonske obveze provedu ciljano i razmjerno, uz najmanje potrebno administrativno, tehničko i financijsko opterećenje gospodarstva.
S ciljem razmatranja dostavljenih prijedloga i problema iz prakse očekuje se sastanak s Ministarstvom gospodarstva. Razdoblje do 17. studenoga, poručuju iz HOK-a, potrebno je iskoristiti za utvrđivanje obveza koje su doista nužne za zaštitu potrošača, kao i onih koje bi predstavljale nerazmjerno opterećenje obrtnika i poduzetnika, te za jasno definiranje izuzeća i jednostavnih načina provedbe.
Izvor: Hrvatska obrtnička komora
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info – freepik-Ilustracija
