Prema podacima za 2023. godinu hrvatski gradovi su udvostručili iznose povučenih sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodnu godinu, čime su ostvarili značajan napredak u financiranju projekata važnih za lokalne zajednice. Gradonačelnik.hr piše kako su lani gradovi povukli 459,3 milijuna eura iz EU fondova, što je značajan skok u odnosu na 226,5 milijuna eura povučenih u 2022. godini. Od 128 gradova, njih 116 je uspjelo iskoristiti sredstva iz europskih fondova, a među najuspješnijima su se istaknuli Glina i Petrinja.
Glina i Petrinja na vrhu
Grad Glina predvodi listu kada je riječ o sredstvima povučenim po stanovniku, ostvarivši impresivan iznos od 1.237,14 eura per capita. Na drugom mjestu je Donja Stubica s 1.211,97 eura po stanovniku, dok je Petrinja zauzela treće mjesto s 846,46 eura per capita. Ova dva grada, teško pogođena potresom krajem 2020. godine, posebno su uspjela iskoristiti dostupna sredstva za obnovu i razvoj. Zlatar i Orahovica također su se visoko plasirali s iznosima od 820,61 odnosno 816,92 eura po stanovniku.
Osim Gline i Petrinje, među deset najbolje rangiranih gradova našli su se i Novalja, Gospić, Đurđevac, Jastrebarsko i Benkovac, s povučenim iznosima između 607,42 i 705,78 eura po stanovniku.
Petrinja vodi po ukupnom udjelu povučenih sredstava
Ako gledamo udio u ukupno povučenim sredstvima iz EU fondova u 2023. godini, Petrinja je na vrhu s 3,68 posto ukupno povučenih sredstava. Split se našao na drugom mjestu s 3,21 posto, dok je Bjelovar treći s 3,04 posto. Među najuspješnijima su se našli i Osijek, Karlovac, Velika Gorica, Sisak, Jastrebarsko, Glina i Gospić, s udjelima od 1,75 do 2,75 posto.
Bjelovar i Vrbovec ostvarili najveći rast
Pogledamo li rast povučenih sredstava u apsolutnim brojkama, Bjelovar prednjači s povećanjem od 11,67 milijuna eura u odnosu na 2022. godinu. Slijede Karlovac s porastom od 9,76 milijuna eura te Petrinja s uvećanjem od 9,17 milijuna eura. Velika Gorica također bilježi značajan rast, s povećanjem od 7,74 milijuna eura. Među ostalim gradovima koji su ostvarili znatan rast nalaze se Split, Gospić, Jastrebarsko, Sisak, Donja Stubica i Zaprešić.
S obzirom na postotak povećanja povučenih sredstava, Vrbovec je ostvario nevjerojatan rast od 5295,89 posto, dok je Zaprešić povećao sredstva za 5188,95 posto. Lepoglava je zauzela treće mjesto s porastom od 5040,78 posto. Među deset gradova koji su ostvarili najveći postotni rast našli su se i Krapina, Ivanić-Grad, Ozalj, Varaždinske Toplice, Duga Resa, Hrvatska Kostajnica i Samobor.
Hrvatska i dalje uspješna u povlačenju EU sredstava
Hrvatska će do kraja desetljeća imati na raspolaganju 25 milijardi eura iz instrumenata EU sljedeće generacije i Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Tijekom proteklog razdoblja, uspješno su povučena sva sredstva iz prethodnog programskog razdoblja, a jedno od najpoznatijih ostvarenja financiranih iz EU fondova je Pelješki most, simbol kohezijske politike u Hrvatskoj, za koji je osigurano 375 milijuna eura.
Sredstva su povučena i za brojne druge projekte poput energetske obnove, gradnje škola i vrtića, sportskih dvorana i infrastrukture. U nadolazećem razdoblju naglasak će biti stavljen na zelenu i digitalnu tranziciju, kao i razvoj manje razvijenih regija i željezničke infrastrukture.
Zaključak
Gradovi poput Gline, Petrinje, Bjelovara i Vrbovca vodeći su primjeri uspješnog korištenja sredstava iz EU fondova, a ovaj trend daje optimizam za daljnji razvoj hrvatskih gradova. Povećani iznosi sredstava omogućavaju financiranje ključnih projekata koji unapređuju kvalitetu života građana, smanjuju nejednakosti između razvijenijih i manje razvijenih regija te omogućuju Hrvatskoj da uhvati korak s ostatkom Europe.
Izvor: gradonacelnik.hr
Foto naslovna: Freepik
