Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca uzrokovali su 30-postotni rast cijena energenata koji je uzdrmao svjetska tržišta. Mnogim imovinskim klasama poput dionica, kriptovaluta i nekretnina pala je vrijednost. Zlato je također doživjelo kratkotrajan pad cijene, premda je fizička potražnja na tržištu ostala na visokoj razini, zahvaljujući strateškom razmišljanju njegovih ulagača.
Sprema se novi val poskupljenja
Hormuškim tjesnacem prolazi preko 20% svjetske nafte i 30% prirodnog plina, a ako se nastavi blokada, moglo bi doći do najdužeg prekida opskrbe u povijesti tržišta energenata, s potencijalom da barel nafte premaši 150 dolara.
Visoke cijene nafte i plina u pravilu uvijek dovode do poskupljenja svih ostalih proizvoda i usluga. Nafta i plin važni su za prijevoz i proizvodnju mnogih materijala, sirovina i roba, tako da njihovo poskupljenje vrlo brzo utječe na rast inflacije u cijelom svijetu. U Aziji se zbog rasta cijena goriva i nestašica već javljaju ograničenja potrošnje energije u tvornicama.
Ovaj efekt neće se zaustaviti samo u Aziji jer se ondje odvija i veliki dio svjetske proizvodnje. Budući da zapadne zemlje imaju značajan uvoz iz Azije, rast cijena roba i transportnih troškova prenijet će se i na zapadna tržišta.
Svijet u strahu od stagflacijske krize
Istovremeno, zapadne središnje banke već su pod pritiskom visoke inflacije i visokih kamatnih stopa. Ako se kamatne stope zadrže na povišenim razinama, kreditiranje za kućanstva i poduzeća ostat će skuplje duže vrijeme, što znači da će svjetsko gospodarstvo dodatno usporiti. Kombinacija sporog gospodarstva i rasta cijena stvara ono što se zove stagflacijska kriza. U uvjetima stagflacije, središnje banke ne mogu učiniti puno kako bi pomogle gospodarstvu, što znači da su takve krize u pravilu dugotrajnije od običnih recesija.
Financijska tržišta također su pod pritiskom. Dionice i kriptovalute trenutno bilježe pad vrijednosti. Trgovci na burzama prodaju zlato kako bi pokrili gubitke na dionicama, a pritom ulažu u američke obveznice koje nose visoke kamate. No, ako se kriza produbi i potraje, očekuje se povratak interesa za zlato kao dugoročnom zaštitom od inflacije i nesigurnosti.
Iako je dolar kratkoročno ojačao, dugoročno mu se sprema pritisak inflacije. Ova inflacija na neki način čak i odgovara američkim vlastima zato što će ona obezvrijediti američki dug koji je nedavno premašio vrtoglavih 39 bilijuna dolara.
Obezvređivanja duga kroz inflaciju mnogima nije jasno, no uzmimo za primjer da smo sada kao pojedinci dužni 200,000 eura. Zvuči puno, no kad bi došla jako velika inflacija i kada bi naša plaća morala porasti na 20,000 eura kako bismo mogli podmirivati iste troškove života kao i dosad, kredit od 200,000 eura zapravo i ne bi djelovao tako veliko i mogao bi se znatno brže otplatiti.
Div ‘privatnih kredita’ u SAD-u pred kolapsom?
Poseban pritisak osjeća i Blackstone Inc., jedna od najvećih investicijskih kompanija na svijetu. Blackstone upravlja ogromnim novcem koji prikuplja od mirovinskih fondova, institucionalnih investitora i bogatih pojedinaca, a zatim ga investira u nekretnine, druge kompanije i davanje privatnih kredita. Ljudi i poduzeća često uzimaju privatne kredite od Blackstone-a i sličnih kompanija kada ne mogu dobiti kredit u banci, samo što su ovdje kamate veće.
Međutim, ako kamatne stope generalno narastu ili ostanu povišene predugo, to otežava Blackstoneov model poslovanja, osobito po pitanju dva bilijuna dolara velikog tržišta privatnih kredita. Ljudi i poduzeća možda neće moći vraćati novac s tako velikim kamatama, a mirovinski fondovi i bogataši koji su uložili u Blackstone pak neće moći povući svoj novac koji je ostao “zaključan” u dugogodišnjim privatnim kreditima koje je ovaj investicijski div izdavao.
Potražnja za fizičkim zlatom raste – ‘korekcija je kratkotrajna, a rast dugotrajan’
“Papirnato zlato” odnosno udjeli u fondovima (ETF – eng. exchange traded funds) čija vrijednost prati cijenu zlata poput najpopularnijeg SPDR Gold Shares (GLD), trenutno bilježe odljev kapitala, što znači da investitori povlače novac iz njih, što je djelomično i uzrok iza kratkoročne korekcije cijene.
Međutim, istovremeno raste potražnja za fizičkim zlatom, što znači da ulagači žele imati fizičku imovinu u svojim rukama, a ne papir koji predstavlja udjel u nekakvom fondu koje drži zlato u sefu u, primjerice, Londonu. Pad cijene zlata u kratkom roku, poput ovog kojem trenutno svjedočimo, također pruža priliku ulagačima da kupe fizičko zlato po jeftinoj cijeni kakvu možda više nikad neće moći ostvariti, budući da zlatu vrijednost dugoročno raste.
Primjerice, cijena zlata u zadnjih je 30 dana pala oko 6%, no u posljednjih godinu dana porasla je za gotovo 42%. Upravo zato ga u ovakvim trenucima, prodaju “papirnati” trgovci na američkim burzama koji gledaju kratkoročno, a kupuju fizički ulagači koji stvari gledaju dugoročno i strateški.
– Kombinacija energetske krize, visoke inflacije, stagnacije gospodarstva i geopolitičke nestabilnosti mogla bi dovesti do nove svjetske krize, a u takvim uvjetima, cijena zlata obično pokazuje značajan rast. Primjerice, u posljednjih 5 godina u kojima smo svjedočili visokoj inflaciji i nizu kriza, cijena zlata porasla je za gotovo 200%, što je njegove ulagače zaštitilo od inflacije i donijelo pozamašnu zaradu – objašnjava predsjednik uprave i vlasnik Centra Zlata, Saša Ivanović.
– Investicijske banke poput Goldman Sachsa predviđaju rastu cijene zlata od preko 20% u 2026., što potvrđuje nastavak trenda rasta. Upravo iz tog razloga, ne čude podaci o rastućoj potražnji za fizičkim zlatom, unatoč kratkotrajnoj korekciji cijene.
