Hrvatska se obvezala Europskoj uniji na visoke ciljeve u odvajanju otpada – polovicu ukupnog otpada trebalo je odvojeno prikupljati do 2020. godine, a do kraja 2022. taj udio morao je premašiti čak 60%. No, iako ovi ciljevi još nisu ostvareni na nacionalnoj razini, novi podaci Ministarstva zaštite okoliša za 2023. godinu pokazuju da Hrvatska polako napreduje prema održivijem sustavu gospodarenja otpadom. Prošle je godine na razini države dosegnuta stopa odvajanja od 48%, a prosječna stopa na razini gradova iznosila je 25,6%.
Ipak, unatoč izazovima, gradonačelnik.hr saznaje kako je devet gradova u Hrvatskoj uspjelo premašiti prag od 50% odvojeno prikupljenog otpada, pokazujući da je uz sustavan pristup i motivaciju građana moguće ostvariti visoke rezultate. Među vodećima su Prelog, koji se izdvaja sa stopom od čak 66,9%, te Koprivnica, koja je dostigla 60,1%. U nastavku se ističu Osijek sa 57,6%, Buzet sa 56,1%, Mursko Središće sa 54,9%, Slavonski Brod sa 54,7%, Ludbreg sa 52,2%, Krk sa 51,2% i Križevci sa 50,6%.
Postignuća i usporedba s prethodnom godinom
U usporedbi s 2022. godinom, kada su samo četiri grada (Prelog, Krk, Križevci i Osijek) premašila stopu od 50%, podaci za 2023. pokazuju napredak i veću uključenost gradova u postizanju ciljeva odvajanja. Ukupno, 101 grad bilježi povećanje stope odvajanja otpada u prošloj godini, dok je 14 gradova ostvarilo napredak veći od 10%. Ovi podaci sugeriraju da se sustavi gospodarenja otpadom u mnogim gradovima poboljšavaju, uz sve veći broj građana koji usvajaju navike odgovornog odvajanja otpada.
Međutim, još uvijek postoji značajan broj gradova, njih oko 30, koji nisu dosegnuli niti osnovnu stopu od 10% odvojenog otpada. Taj podatak ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama i ulaganjima kako bi se promijenile navike i podigla svijest u svim dijelovima zemlje.
Gradovi s najboljim praksama: Primjeri iz Preloga i Koprivnice
Prelog je i dalje vodeći primjer uspješne organizacije odvajanja otpada u Hrvatskoj. Sa stopom odvajanja od 66,9%, Prelog prednjači u ostvarenju europskih ciljeva, što pokazuje učinkovitost sustava gospodarenja otpadom koji grad provodi. Koprivnica, koja je u 2023. godini dosegla stopu od 60,1%, prati ga na tom putu, pokazujući kako uz kvalitetnu infrastrukturu i osviještene građane visoki ciljevi postaju dostižni.
Ostali gradovi s visokim stopama, poput Osijeka (57,6%) i Buzeta (56,1%), također pružaju primjere uspješnog pristupa koji mogu poslužiti kao inspiracija za druga mjesta. Gradovi koji su premašili 50% koriste brojne metode za motivaciju građana, uključujući edukativne programe, unapređenje infrastrukture i jasne upute o pravilnom odvajanju otpada.
Rast stope odvajanja u glavnom gradu
Grad Zagreb, kao najveći grad u zemlji, ostvario je značajan porast u stopi odvajanja otpada. Naime, Zagreb je u prošloj godini povećao stopu za 14%, sa 27,6% u 2022. na 41,6% u 2023. Ovaj napredak djelomično se može pripisati uvođenju novog sustava prikupljanja otpada, koji uključuje prilagođene spremnike i češće odvoze reciklabilnog otpada. Iako još nije među vodećim gradovima, ovi podaci pokazuju da je Zagreb na dobrom putu prema održivijem gospodarenju otpadom.
Regionalne razlike u odvajanju i količini prikupljenog otpada
Podaci iz izvješća Ministarstva zaštite okoliša pokazuju jasne razlike između kontinentalnih i primorskih gradova. Kontinentalni gradovi ostvaruju bolje rezultate u stopi odvajanja, dok su primorski i otočki gradovi među najistaknutijima po količini prikupljenog otpada po stanovniku. Primjerice, Supetar prednjači sa 100 kilograma otpada po osobi više od drugoplasirane Novalje, a slijede Mali Lošinj, Cres, Krk i Rab. Ovi rezultati pokazuju visoku ekološku osviještenost stanovnika primorskih gradova, osobito na otocima gdje su ograničeni resursi dodatni motiv za odgovorno gospodarenje otpadom.
Rekorderi u povećanju stope odvajanja: Grubišno Polje i Omiš
Najveći porast stope odvajanja zabilježen je u Grubišnom Polju, koje je 2022. bilo na samom dnu ljestvice sa stopom odvajanja od samo 4,7%. Međutim, u 2023. godini ovaj grad ostvario je izniman napredak, podigavši stopu na 46,3%, što je rast od čak 41,6 postotnih bodova. Sličan uspjeh ostvario je Omiš, koji je sa stope od 12,9% u 2022. prešao na 33,5% u 2023.
Hvar i Kastav također bilježe značajan rast, sa stopama koje su skočile za više od 15%. Ovi gradovi predstavljaju pozitivne primjere jer su, unatoč početnom zaostajanju, pokazali sposobnost prilagodbe i uvođenja promjena u sustav gospodarenja otpadom.
Daljnji izazovi i koraci prema održivosti
Iako napredak postoji, izvješće Ministarstva zaštite okoliša jasno ukazuje na potrebu za dodatnim naporima kako bi se postigli europski ciljevi. Za gradove s niskim stopama odvajanja otpada nužno je razviti strategije koje će potaknuti promjenu svijesti i obrazovanje građana o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom.
S obzirom na uspjehe gradova poput Preloga i Koprivnice, Hrvatska ima potencijal dostići europske standarde, ali to će zahtijevati dodatne mjere na razini cijele države. Podrška lokalnih vlasti, ulaganje u infrastrukturu i jačanje edukativnih programa ključni su faktori za dugoročne rezultate.
Izvor: gradonacelnik.hr – (Marija Pulić Drljača)
Foto: freepik
