Europa se priprema za novu sezonu grijanja, ali ove godine skladišta plina puni sporije nego što bi željela. Cijene su od početka 2026. porasle više od 130 posto, a kombinacija slabijih zaliha, vremenskih prilika i rizika u opskrbi ponovno otvara pitanje koliko bi Europa mogla platiti nadolazeću zimu.
Terminski ugovori na nizozemskom TTF-u, glavnom europskom referentnom tržištu plina, u četvrtak su premašili 65 eura po megavatsatu, što je najviša razina od ožujka. Cijene su se tako od početka godine više nego udvostručile – piše Euronews.
Rast se događa u trenutku kada Europu ponovno pogađaju visoke temperature. Toplinski valovi povećavaju potrošnju električne energije za hlađenje, dok istodobno suša i visoke temperature otežavaju proizvodnju hidroelektrana i dijela nuklearnih elektrana.
Manjak električne energije u takvim uvjetima moraju nadoknađivati elektrane na plin. Time raste potražnja za plinom upravo u razdoblju kada bi Europa trebala intenzivno puniti skladišta za zimu.
Zašto cijene plina ponovno rastu?
Ove se godine punjenje europskih skladišta poklopilo s nekoliko nepovoljnih događaja na strani opskrbe.
Hormuški tjesnac i dalje je praktički zatvoren, Norveška je produljila prekide proizvodnje na pojedinim plinskim poljima, a suša je dodatno smanjila proizvodnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana.
Sve to dolazi u trenutku povećane potražnje za električnom energijom, zbog čega plinske elektrane moraju nadoknađivati dio manjka.
Rezultat je tržište s malo prostora za nove poremećaje.
„Ostvarilo se nekoliko nepovoljnih rizika na strani ponude, a razine plina u skladištima povijesno su niske uoči sezone grijanja”, upozorio je ekonomist Oxford Economicsa Daniel Kral.
Oxford Economics očekuje da bi svoju prognozu cijena europskog plina mogao dodatno povećati, potencijalno na prosječno gotovo 60 eura po megavatsatu tijekom četvrtog tromjesečja 2026. i prvog tromjesečja 2027. godine.
Europa je danas otpornija nego tijekom energetske krize
Iako situacija izaziva zabrinutost, Europa danas ipak ima više mogućnosti za reakciju nego tijekom energetske krize 2021. i 2022. godine.
Potrošnja plina u Europi smanjena je za približno 15 do 20 posto u odnosu na 2021. godinu. Industrija troši manje plina, povećana je proizvodnja iz obnovljivih izvora, a dizalice topline zamijenile su dio sustava grijanja na plin.
Europa danas raspolaže i većim brojem terminala za uvoz ukapljenog prirodnog plina, odnosno LNG-a, pa u slučaju rasta cijena može privući dodatne pošiljke.
Zbog toga je ozbiljna fizička nestašica plina znatno manje vjerojatna nego tijekom krize 2021. i 2022. godine.
No jedna velika slabost ostaje – Europa i dalje snažno ovisi o vremenskim uvjetima.
Hladna zima ponovno bi mogla promijeniti situaciju
Prema Oxford Economicsu, povezanost između temperature i potražnje za plinom i dalje je vrlo snažna.
Prošle zime, kada su temperature nakratko pale ispod dugoročnog prosjeka, uštede plina u odnosu na razdoblje prije 2021. smanjile su se na samo pet do deset posto.
Drugim riječima, Europa je smanjila svoju uobičajenu potrošnju plina, ali nije uklonila ovisnost o njemu tijekom izrazito hladnih razdoblja.
Zato će stanje skladišta biti jedna od ključnih stvari koje će određivati cijene tijekom zime.
Što su skladišta punija, Europa lakše može podnijeti nagli val hladnoće. Kada su zalihe niske, svaki hladniji tjedan od očekivanog može pokrenuti novu utrku za dodatnim količinama plina.
Skladišta početkom kolovoza bila popunjena samo 57 posto
Europska skladišta plina početkom kolovoza bila su popunjena oko 57 posto.
Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, popunjenost je 1. kolovoza iznosila 57,1 posto, što je najniža razina za taj datum otkako postoje usporedivi podaci.
Pravila Europske unije i dalje predviđaju cilj od 90 posto popunjenosti skladišta, iako je državama omogućena veća fleksibilnost oko roka za njegovo ostvarivanje.
Cilj se može ostvariti između 1. listopada i 1. prosinca, uz mogućnost dodatnih odstupanja u slučaju otežanih tržišnih uvjeta.
Bruxelles je također potaknuo države da razmotre korištenje te fleksibilnosti i spuštanje cilja na 80 posto kada tržišni uvjeti znatno otežavaju punjenje skladišta.
Iako su današnje cijene plina još uvijek daleko ispod rekordnih 350 eura po megavatsatu iz energetske krize 2022. godine, Europa u novu sezonu grijanja ulazi sa slabijim zalihama i malo prostora za ozbiljnije poremećaje u opskrbi.
Skladišta su, pojednostavljeno rečeno, europska energetska smočnica – a ove godine još nije dovoljno puna.
Izvor: poslovni.hr
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Freepik
