Tijekom nadolazećeg vikenda, 4. i 5. veljače na sajamskom prostoru u Gudovcu održat će se 18. Međunarodni pčelarski sajam, 9. Izložba vina i vinogradarske opreme te 2. Sajam vjenčanja.
Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj istaknuo je kako je zadovoljan pripremama te se prisjetio samih početaka Pčelarskog sajma.
– Prije 20-ak godina se krenulo u pripremu prvog Pčelarskog sajma, a dvije godine se nije održavao, 2020. i 2021. Pokazalo se dobrom odlukom što smo krenuli u samostalan sajam. Prošle godine smo ga odradili zajedno s Proljetnim sajmom jer su u drugom mjesecu još bili uvjeti vezani uz koronu pa nije mogao biti samostalan. Tada smo tvrdili da ćemo napraviti anketu među našim izlagačima pčelarima hoćemo li nastaviti taj sajam u sklopu Proljetnog sajma ili kao samostalan. Dobili smo rezultate ankete gotovo jednoglasne da naši pčelari i Hrvatski pčelarski savez imaju stav da Pčelarski sajam bude samostalan kakav je i bio svih 17 godina prije. Pčelari dođu, imaju više prostora, veće su mogućnosti za prezentaciju pčelara, proizvoda, opreme i sastavni dio svakog tog sajma su i stručna predavanja. Zahvaljujem predsjedniku Pčelarskog saveza što uvijek odrade kvalitetna predavanja koja okupljaju velik broj pčelara – istaknuo je Salaj te dodao kako je to najveći pčelarski sajam u regiji.
Podsjetimo, sajam će se održavati u halama označenim brojevima 2, 8 i 8b, dok će se u hali 4, odnosno aukcijskoj dvorani održavati stručna predavanja, a ujedno će se tamo održati i samo otvorenje u subotu.
Sajam i ove godine ima međunarodni karakter jer izlagači dolaze iz Slovenije, Italije, Poljske, Mađarske i Srbije.
Osim njega, održat će se i Izložba vina.
– U sklopu našeg Pčelarskog sajma krenuli smo s Izložbom vina prije devet godina kao popratni sadržaj i za one ljude koji nisu pčelari da mogu doći nešto vidjeti, kušati i kupiti na sajmu. Ove godine imamo u hali broj 9 Izložbu vina i vinogradarske opreme. Taj dio smo unaprijedili ove godine u suradnji s Hrvatskim poljoprivrednim zadružnim savezom. Imat ćemo ocjenjivanje vina u njihovoj organizaciji gdje će ta vina ocjenjivati enolozi na nivou države. Bit će oko 100 uzoraka vina na ocjenjivanju, a ona dolaze s područja čitave Republike Hrvatske, od Hvara preko naše županije pa do Varaždina, Iloka i Slavonije. Sada će biti ocjenjivanje, a dodjela nagrada će biti u sklopu našeg Proljetnog sajma jer u dva dana to sve ne možemo odraditi – napominje Salaj.
Uz sve navedeno, drugu godinu zaredom održat će se i Sajam vjenčanja.
– U sklopu našeg Pčelarskog sajma imat ćemo i 2. Sajam vjenčanja koji smo započeli prošle godine u svibnju što je loš termin jer se onda odvijaju pričesti, krizme i svatovi pa smo ga zato stavili u sklopu Pčelarskog sajma. Naravno, on će biti u zasebnoj hali, u prizemlju zelene zgrade. Nastavljamo tradiciju Sajma vjenčanja koji po nama kao organizatorima ima potencijal da izraste u jedan možda kroz nekoliko godina i samostalan sajam, no sada još nismo u stanju da bude takav, ali radimo na tome. Mi smo datum našeg sajma već odredili u studenom, a prije mjesec dana izašao je datum Sajma vjenčanja u Areni koji je isti vikend tako da smo se poklopili, međutim kada vidimo kako to pripremamo, možda to nije nikakva greška. Mi smo napunili jednu halu kako smo i planirali, a u budućnosti ćemo vidjeti kako dalje. Bit će dosta interesantan i taj sajam sa svojim izlagačima, a u nedjelju ćemo imati modnu reviju vjenčanica. Bit će zanimljiv program za sve one koji žele doći i ugodno provesti ovaj naš vikend – kaže Salaj.
Dolazak do sajamskog prostora u Gudovcu bit će označen putokazima na dostupnim cestama s obzirom da se preko Gudovca zbog radova neće moći proći.
– Imamo dogovor s izvođačem da ćemo putove od Zagreba preko Klokočevca označiti. Naš sajam je sve interesantniji u regiji, imamo najavljeno dosta grupnih posjeta iz čitave Hrvatske, Dalmacije, Istre, Slavonije, imamo najavu posjete iz Sjeverne Makedonije i Austrije gdje jedna grupa pčelara dolazi, postajemo zanimljivi u širem okruženju – navodi direktor Bjelovarskog sajma.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet zahvalio je svima koji daju podršku da pčelarstvo na području RH zasluži mjesto koje joj pripada s obzirom da je riječ o važnoj djelatnosti ne samo za pčelare, nego i za poljoprivrednike te ekološku priču održavanja bioraznolikosti.
– Radujemo se ovom 18. Međunarodnom pčelarskom sajmu s obzirom da smo imali dvije problematične godine. Pčelari jedva čekaju početak sajma i dolazak na isti da bi na njemu tradicionalno, kao i svake godine, prisustvovali vrlo zanimljivim predavanjima koje mi prenosimo našim članovima i općenito svim pčelarima da bi njihovo pčelarenje bilo još uspješnije i bolje. Uslijed svih ovih klimatskih promjena, problema u poljoprivredi s trovanjem pesticidima pčelari imaju dosta problema u svojim tehnologijama pčelarenja, a onda se tu nadovezuju klimatske probleme koje nam zadnjih desetak godina donose velike probleme kod prinosa meda i prezimljavanja pčela gdje bilježimo dosta velike gubitke pčela u zimskom periodu i sada imamo najave da je gubitak pčela procjena oko 30 posto na razini ukupnog broja košnica – otkriva Kocet.
Stručna predavanja bit će pčelarima poučna i korisna.
– Edukacija je uglavnom usmjerena prema tehnologiji pčelarenja, i dalje imamo velike gubitke pčelinjih zajednica, i dalje nam je jasno da pčelarima nije dovoljno ovo što smo dali dosad. Pčelarski savez je osnovao Odbor za zdravstvenu zaštitu pčela gdje imamo doktoricu koja će i na ovom sajmu održati svoja dva predavanja preko kojih ćemo probati u tom tehnološkom dijelu napraviti iskorak da pčelarima pomognemo da te gubitke smanjimo s ovih 30 posto na prihvatljivih 10 do 15 posto – napominje Kocet.
U Hrvatskoj je registrirano 9254 pčelara sa sveukupno 460 tisuća košnica. Na Bjelovarskom sajmu bit će riječi o problemima u prodaji i plasmanu meda.
– U izložbenom dijelu pokazat ćemo sve ono čime mi raspolažemo preko pčelara Bjelovarsko-bilogorske županije i prezentirati naša dva proizvoda, odnosno nacionalnu staklenku za med preko koje mi pokušavamo upravo na tom tržištu meda koje je dosta pogođeno patvorinama i nelojalnom konkurencijom izboriti svoj status i prema kupcu izaći s nečim što je provjerene, dokazane kvalitete tako da kupcu ponudimo nešto što je dobro. Mi u svojoj proizvodnji u godinu dana, ovisno o vremenu, raspolažemo s osam do deset tisuća tona meda u jednoj pčelarskoj godini, a imamo zabrinjavajući uvoz meda od dvije i pol tisuće što je apsolutno nepotrebno jer je dokazano da su hrvatski pčelari dostatni za kupce na našem području. Ono što je isto zabrinjavajuće je i mali izvoz meda, radi se o 200 do 300 tona meda godišnje, opet zahvaljujući tome što nam taj uvoz radi određene probleme, ne samo kod nas nego i u drugim zemljama – naglašava Kocet.
Upravo zbog toga na sajmu će se organizirati susret predsjednika pčelarskih saveza iz regije.
– To će biti jedna inicijativa gdje ćemo u pčelarskom sektoru predsjednika pčelarskih saveza zemalja s prostora bivše Jugoslavije napraviti jedan okrugli stol gdje ćemo po prvi puta istaknuti potrebu da se pčelarstvo organizira na razini Europske unije. Pčelarstvo je organizirano na razini svjetske organizacije Apimondia, međutim vidimo da je dosta veliki utjecaj toga lošeg dijela nelojalne konkurencije i patvorina. Zato bismo pokušali na Bjelovarskom sajmu organizirati prvi inicijalni sastanak na kojemu ćemo pokrenuti osnivanje Europskog pčelarskog saveza jer smatramo da upravo preko te razine Europskog saveza i preko našeg Europarlamenta možemo napraviti jedan iskorak i pomak da zaštitimo naše pčelare na europskoj razini. Svjetska razina ima neke svoje druge ciljeve i mi smo uočili da nam ta razina nedovoljno pomaže da se mi bolje pozicioniramo na tržištu meda. Cijeli niz ovih aktivnosti koje imamo za vikend vjerujem da će pomoći hrvatskim pčelarima da svoje proizvode što bolje i po što višim cijenama ponude kupcima van države, a našim kupcima unutar države da omoguće i pokažu da imamo kvalitetan proizvod koji je vrijedan te cijene koja je trenutno na tržištu – pojašnjava predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić čestitao je na organizaciji sajma.
– Čestitam na organizaciji, drago mi je da su sve pripreme protekle u redu, da su hale pune i da nakon dvije pandemijske godine naši pčelari jedva čekaju da se okupe i da iz prve ruke zahvaljujući kvalitetnim predavačima dobiju informacije koje trebaju da bi unaprjeđivali razvoj pčelarstva na području naše županije. Drago mi je da i Županija tu sudjeluje sa svojim poticajima, da svih šest pčelarskih udruga s područja naše županije koriste naše poticaje, a sve u svrhu zaštite pčelara. Jedan je od ciljeva ovog sajma zaštita našeg domaćeg proizvoda jer smo svi svjesni da se sve pokušava uvaliti pod med, ali tome treba stati na kraj i osigurati našim pčelarima zaštitu kako i mi i naša djeca jeli onaj pravi domaći med – naveo je Marušić te dodao kako mu je drago da će se na sajamskom prostoru održati i Izložba vina te Sajam vjenčanja.
– Bit će raznolik sadržaj gdje će naš posjetitelji koje ovim putem pozivam imati što za vidjeti, a pčelari što za naučiti. Ovim putem pozivam sve da za vikend posjete Bjelovarski sajam. Nama kao Županiji kao većinskom vlasniku jedan od glavnih zadataka je da sajmeni prostor bude što više ispunjen tijekom cijele godine, da se organizira što više raznih događanja, mi ćemo s direktorom i ministarstvom gledati kako što više unaprijediti postojeće hale i kako podići kvalitetu samog sajma. Mislim da je sajam na dobrom putu da ga dignemo po kvaliteti i samim time privučemo veći broj izlagača iz raznih struktura, kako gospodarstva, tako i poljoprivrede – rekao je župan te dodao kako se nada dobroj posjećenosti.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza osvrnuo se i na Pravilnik o držanju pčela koji je u izradi.
– Pravilnik je u izradi, konstruktivna rasprava gdje pokušavamo doći do najboljeg rješenja za pčelare. To je trenutno u Ministarstvu poljoprivrede na dodatnom razmatranju nakon prigovora na sam pravilnik nakon javne rasprave. Ja vjerujem da će taj pravilnik kroz mjesec ili dva ugledati svjetlo dana – kazao je Kocet.
Kakva je za pčelare bila prošla godina, teško je jednoznačno odgovoriti.
– Mi imamo tri klimatske zone, Jadran, kontinent i Gorsku Hrvatsku tako da moram biti oprezan kad kažem da smo imali dobru godinu. Kontinent je imao dobru godinu, dok su Dalmacija i gorski dio imali dosta lošu godinu zbog suše i nepojavljivanja nekih paša koje su bile čak i tradicionalne. Možemo reći po cijeni da je prošla godina bila dobra ako uzmemo cijelu RH, a što se tiče cijena meda, naši kupci imaju privilegiju da trenutno jedu najjeftiniji med u regiji. I Slovenija i Srbija i BiH su po cijeni meda daleko iznad naših cijena. Problem koji imamo s prodajom većih količina je i dalje prisutan, sve te velike količine bagrema koji smo izvrcali prošle godine nažalost stoje u bačvama i čekaju kupce – istaknuo je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
