U Osječko-baranjskoj županiji bolest je u domaćih svinja potvrđena na ukupno 44 objekta, na području Općina Bilje, Čeminac, Donji Miholjac, Darda, Erdut, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi i gradu Osijeku te u 308 divljih svinja ( od čega u 190 aktivno odstrijeljenih i 118 uginulih divljih svinja). Posljednje izbijanje ASK u domaćih svinja zabilježeno je u Općini Bilje u naselju Lug (20. listopada 2025.godine) te u lovištima XXII/170- JUPP Kopački rit, XIV/9 Podunavlje-Podravlje (21. listopada 2025.) i XIV/143 Podgajci Podravski (21. listopada 2025.).
Epidemiološka situacija na području Vukovarsko-srijemske županije je povoljnija, ASK je potvrđena na ukupno 9 objekata domaćih svinja na području Općine Gradište, Nijemci, Otok, Stari Jankovci, Štitar i Trpinja i u 19 divljih svinja (od čega u 1 aktivno odstrijeljene i 18 uginulih divljih svinja). Posljednje izbijanje bolesti na području županije zabilježeno je 16. rujna 2025. u Općini Trpinja, naselju Vera.
Na zaraženim te na svim epidemiološki povezanim objektima provode se mjere sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 koje su neophodne za suzbijanje i daljnje sprječavanje širenja afričke svinjske kuge. Dodatno, s obzirom na ozbiljnost situacije i utvrđene nepravilnosti u držanju svinja (ilegalni ili neregistriran promet, manjkave mjere biosigurnosti) 10. listopada 2025. donesena je nova Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj (NN 128/25).
Zbog širenja afričke svinjske kuge kontinuirano se ažuriraju i područja zona ograničenja I, II i III sukladno Provedbenoj uredbi (EU) 2023/594 te se na svim područjima novog izbijanja određuju dodatno i zone zaštite i zone nadziranja sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687.
Sve informacije redovito se objavljuju na službenoj stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Afrička svinjska kuga prisutna je i na području Bosne i Hercegovine i Srbije u području uz granicu s Hrvatskom što predstavlja kontinuirani vrlo visoki rizik od daljnjeg širenja bolesti, a tijekom listopada je prijavljena i uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.
– Posebno napominjemo da su kao glavni razlozi širenja bolesti utvrđene manjkave biosigurnosne i higijenske mjere te vjerojatni kontakt s virusom afričke svinjske kuge prisutnim u okolišu u kojem je bolest potvrđena u divljih svinja. Virus se vrlo lako može unijeti u uzgoje svinja putem kontaminirane obuće, ruku, stelje, vozila, predmeta i slično te je od presudne važnosti da subjekti – posjednici svinja redovito i bez iznimke provode čišćenje, pranje i dezinfekciju kako osobnu tako i svih predmeta, prostora i vozila kojima se može prenijeti virus – poručuju iz Ministarstva.
U borbi protiv afričke svinjske kuge ključna je visoka razina biosigurnosti na objektima gdje se drže svinje i to je upravo ono što sami subjekti – držatelji svinja mogu i moraju unaprijediti.
– Pozivamo na kontinuiranu, odgovornu i dosljednu primjenu svih biosigurnosnih i higijenskih mjera kojima se jedino učinkovito može spriječiti unos bolesti u uzgoje svinja – dodaju.
Više informacija o afričkoj svinjskoj kugi dostupno je na POVEZNICI.
Foto: Canva
