U prostorijama Županijskog suda u Bjelovaru prije nekoliko dana organiziran je okrugli stol na kojem su predstavljeni rezultati provedenih istraživanja o položaju i pravima žrtava kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu.
Okrugli stol organizirala je Ženska soba u suradnji s Udrugom “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava.
Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici Županijskog i Općinskog suda u Bjelovaru, Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Općinskog državnog odvjetništva, Zavoda za socijalnu skrb Bjelovar te organizacija civilnoga društva.
Okrugli stol organiziran je u sklopu projekta „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“ koji provodi Ženska soba uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Proteklih godina pitanje prava i položaja žrtava kaznenih djela postalo je pitanje od značajnijeg interesa stručne javnosti i usklađivanja zakonodavstva s međunarodnim standardima. Pitanje zaštite žrtava od ponovljene viktimizacije i traumatizacije prepoznato je kao jedno od ključnih područja u koje je potrebno daljnje ulaganje svih dionika u sustavu. Međutim, usprkos pozitivnim promjenama, i dalje postoje problemi u praksi i nestandardizacija u postupanju i ostvarivanju prava žrtava kaznenih djela.
Sa ciljem provedbe cjelovite i sveobuhvatne analize o položaju i pravima žrtava kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu Ženska soba provela je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u publikaciji „Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu – rezultati istraživanja i iskustva iz prakse“. U istraživanju je sudjelovalo 177 sudionika (predstavnika policije, državnog odvjetništva, sudova, žrtve kaznenih djela, službe za podršku žrtvama).
Premda su, prema odredbama zakona, sud, državno odvjetništvo i policija dužni žrtvu kaznenog djela na razumljiv način obavijestiti o pravima koje ima u kaznenom postupku, čak 17 posto žrtava nije dobilo upute o svojim pravima, pokazalo je istraživanje. Zabrinjavajući je i podatak kako tek 33 posto policijskih službenika, 43 posto odvjetnika i 68 posto sudaca smatra da su dobivene upute o pravima za žrtve u potpunosti jasne.
Istraživanje je također pokazalo kako žrtve najjasnije informacije o svojim pravima dobivaju na sudovima, dok im je komunikacija na policiji najnerazumljivija.
Otkriveno je i kako žrtve često ne znaju za službe za podršku na koje ih institucije trebaju uputiti.
Prema međunarodnim dokumentima, za žrtve je izuzetno važno da se na hodniku suda ne susretnu s okrivljenikom, no većina predstavnika sudova, njih 60 posto, navodi kako se takvi susreti događaju.
Samo 33 posto sudova imaju posebne prostorije za punoljetne žrtve kaznenih djela.
Svi dobiveni podaci u okviru analize primjene Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela i kompenzacije žrtvama ukazuju na nedostatke tog zakona i sustava. Prema dobivenim podacima od strane Ministarstva pravosuđa i uprave RH od 2013. godine do 8. travnja 2022. godine podneseno je samo 349 takvih zahtjeva, usvojeno ili djelomično usvojeno je samo njih 77, a žrtvama kaznenih djela je isplaćen iznos od 529.457,66 kuna.