Na Aktualnom satu 14. sjednice Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije prvo je pitanje postavio vijećnik i bivši župan Damir Bajs. Ono se ticalo korištenja sredstava Europske unije u ovom mandatu.
– Prema izvješću koje smo dobili od resornog ministarstva, u mojim mandatima povučeno je 310 milijuna eura. Moje je pitanje koristimo li ono što nam je pruženo – upitao je.
Zanimalo ga je i kako se rješava pitanje prometne infrastrukture i potresa. U odgovoru resornog Ministarstva stoji kako je predviđeno 322 milijuna eura za potrebe oporavka prometne infrastrukture, dok Bjelovarsko-bilogorska županija nije povukla ništa od tih sredstava, dok Grad Bjelovar i Grad Čazma nešto jesu. Zanimalo je Bajsa zato zašto se propuštaju takve šanse.
Župan Marko Marušić podsjetio je kako je proces programiranja za iskorištavanje mogućnosti EU fondova završio krajem 2022. godine te je Europska komisija usvojila program konkurentnost i kohezija od 2021. do 2027. te integrirani teritorijalni program od 2021. do 2027., a koji čine temelj za povlačenje europskih sredstava.
– Tijekom 2022. i 2023. godine objavljen je manji broj javnih poziva i natječaja u odnosu na planirani, a Županija i njezine ustanove kandidirale su projektne prijedloge u skladu s dostupnim mogućnostima i propisanim uvjetima poziva i natječaja. Na prvom pozivu na dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije prijavljeno je i odobreno nekoliko projektnih prijedloga – rekao je te otkrio da su u pitanju biciklistička staza s pratećim građevinama u koridoru nekadašnje pruge Bjelovar-Garešnica, energetska obnova zgrada Opće bolnice Bjelovar, gradnja Područne škole Predavac sa sportskom dvoranom.
– Vrijednost dokumentacije za ova tri projekta je nešto više od 600 tisuća eura, dok je procijenjena vrijednost radova oko 30 milijuna eura. U okviru prvog poziva dodjele bespovratnih sredstava izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja predškolskih ustanova, Županiji je odobren projekt dogradnja i opremanje postojeće ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje u Siraču čija je vrijednost oko milijun eura – poručio je Marušić.
U sklopu poziva za obnovu infrastrukture u području obrazovanja oštećene potresom Županiji je odobren projekt sanacije potresom oštećene zgrade Područnog odjela Palešnik vrijedan oko 600 tisuća eura.
– Kroz Zaželi, program zapošljavanja žena faza III proveden je projekt Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije faza III u iznosu od oko 200 tisuća eura. Županiji je odobren i projekt Uz potporu sve je moguće faza V u iznosu od oko 348 tisuća eura, čime su osigurani pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama – naglasio je.
Naveo je i kako je Županija osigurala oko 131 tisuću eura bespovratnih sredstava za školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva. Govorio je i o energetskoj obnovi Doma zdravlja – ispostava Daruvar i ispostava Grubišno Polje. Sudjelovali su i u projektima specijalizacije doktora medicine, prijavili projekt Daruvarskih toplica te energetske obnove Tehničke škole Bjelovar, Zavoda za javno zdravstvo BBŽ, Doma zdravlja u Garešnici te Dječjeg dispanzera u Bjelovaru. Čekaju se odluke i za još neke prijavljene projekte.
– S naši partnerima iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore prijavljena su dva projekta ukupne vrijednosti nešto više od tri milijuna i 700 tisuća eura – kazao je župan. Prvi projekt ima za cilj revitalizirati i uspostaviti nove sadržaje u Kulturnom centru Mato Lovrak, a drugi bi trebao pomoći u uspostavi sustava praćenja onečišćenja zraka na području BBŽ.
– Radilo se jako puno, ukupna vrijednost već odobrenih i onih prijavljenih projekata za koje čekamo odobrenje iznosi gotovo 60 milijuna eura. Osobno mislim da smo napravili maksimalno koliko smo mogli u ovim okolnostima – napomenuo je župan te dodao kako je prvi uvjet za prijavu na natječaje ili pozive taj da imate spremnu dokumentaciju, a drugi da su osigurana i vlastita sredstva jer je za najveći broj projekata predviđeno sufinanciranje.
– Što se prvog uvjeta tiče, tu nam niste ostavili gotovo ništa, a s obzirom na naslijeđeno financijsko stanje, bili smo u teškoj poziciji. Radi se – ustvrdio je Marušić te uputio Bajsa da pitanje o cestama treba postaviti ravnateljici Županijske uprave za ceste.
