Na poseban način i ove su godine svoje Dane češke kulture u Bjelovaru započeli ovdašnji Česi. Prvi put su priredili upoznavanje s češkim graditeljima koji su obogatili arhitekturu diljem Hrvatske. Osim što se njihova remek djela, kroz izložbu fotografija, mogu razgledati na Studijskom odjelu bjelovarske Narodne knjižnice „Petar Preradović“, u ponedjeljak je priču o češkim graditeljima i njihovoj graditeljskoj ostavštini na hrvatskom tlu ispričala doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević, dipl.ing.arh. iz Instituta za turizam. Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske vrlo je veliko. Predstavljeni graditelji su na različite načine djelovali na prostoru cijele zemlje, od Vukovara do Dubrovnika. Osmišljavali su, projektirali ili izvodili različite vrste građevina, od kulturnih, industrijskih i stambenih preko obrazovnih, izložbenih do vojnih. Na taj način prilično su doprinijeli oblikovanju čitavih naselja. Oni koji su ostavili trag u Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su Julio Deutsch, Lav Kalda, Franjo (František) Jiroušek i Rudolf Jungman. Njihova građevinska remek djela krase i mnoge velike hrvatske gradove, a malo je poznato da su pod inženjerskom palicom ovog posljednjeg, Jungmana, napravljeni i luksuzni zagrebački hoteli „Esplanada“ i „Dubrovnik“.
– U samom Bjelovaru tadašnju sinagogu, a današnji Dom kulture je projektirao Julio Deutsch. On je ujedno radio najreprezentativnije zgrade u Zagrebu, od hotela Palace, Gradske knjižnice i mnoge druge. Za područje Bjelovarsko-bilogorske županije važan je Lav Kalda jer je projektirao Češke domove u Hercegovcu, Međuriću, Brestovcu, Jazveniku, a s Rudolfom Jungmanom i dom u Daruvaru. U Daruvaru su projektirali i Gospodarsku školu, a Franjo (František) Jiroušek radio je u građevnom uredu u Bjelovaru – ispričala je doc. dr. sc. Kranjčević.
Upravo takve spoznaje, da su baš Česi još u vrijeme stare Austrije među prvima otkrili ljepotu i potencijale naše zemlje ne samo kao gosti, nego i kao investitori, nažalost, predugo žive u sjeni brojnih legendi i mitova o Česima na Jadranu, praćenih još brojnijim predrasudama.
– Ja nemam čeških korijena, ali moje istraživanje je počelo s turizmom. Nas su na Arhitekturi učili da su najviše projektirali Austrijanci, Nijemci i Talijani, a kada sam se počela baviti istraživanjem uvidjela sam da ima jako puno inženjera, arhitekata i graditelja koji su rođeni na prostoru Češke. S ovim istraživanjem je malo promijenjeno to uvriježeno mišljenje. Jako sam sretna što imam priliku ono što sam otkrila prezentirati u Bjelovaru, gradu jako povezanom sa češkom kulturom. Istraživanje sam napravila na taj način da nisam ulazila u njihovo nacionalno izjašnjavanje već sam se vodila samo činjenicom da su rođeni na prostoru današnje Češke i da su djelovali na prostoru današnje Hrvatske – objasnila je Kranjčević.
Na izložbi su prezentirana djela 32 graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera rodom iz Češke koji su djelovali na prostoru današnje Hrvatske od njih ukupno 50 koliko ih je poznato. Neki su se u Hrvatskoj nastanili trajno. I upravo izložbe poput ove pokazuju slojevitost i dugu povijest uzajamnih hrvatsko-čeških odnosa, kako je to lijepo za zagrebačkog predstavljanje ove izložbe rekao zamjenik češkog veleposlanika u Hrvatskoj Slavomír Goga. Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac istaknuo je da nikada do sada djela graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske nisu bila prezentirana na jednom mjestu i tako cjelovito, kao svojevrstan fenomen u hrvatsko-češkim vezama.
– Djela čeških arhitekata i graditelja nalaze se diljem Hrvatske i u odnosu na djela drugih umjetnika njihova su najvidljivija. Njihove građevine oblikuju identitet hrvatskih gradova ili krajolika, pokraj njih prolazimo svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni – rekao je Lipovac, spomenuvši da osim Bartola Felbingera niti jedan drugi češki arhitekt nema u Zagrebu svoju ulicu.
Iako se izložba bavi osobama iz 19. i 20. stoljeća, spomenuto je i djelovanje učenika praškog graditelja Petra Parlera početkom 15. stoljeća, koje se smatra autorima južnog portala crkve svetog Marka u Zagrebu, a i nedavno preminuli češki arhitekt hrvatskog porijekla Vlado Milunić, suautor je najpoznatije suvremene građevine u Pragu, tzv. Kuće koja pleše. Bjelovarska izložba „Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske“ je postavljena povodom „22. Dana češke kulture“, a nastala je u suradnji Češke obeci Bjelovar, Narodne knjižnice „Petra Preradovića“ iz Bjelovara, Instituta za turizam, Ministarstva vanjskih poslova, Hrvatsko-češkog društva i HKD Napredak. Izložbu je svojim dolaskom uveličao i češki veleposlanik u Hrvatskoj Milan Hovorka.
Tekst: Sanja Klinac, novinarka
