Osobe zadovoljnije svojim životom doprinose svojoj dugovječnosti, a vjerovanje u stereotipe i predrasude izaziva negativne posljedice po zdravlje
Starenje je postalo jedna od glavnih tema u mnogim znanostima, od bioloških preko socijalnih do psihologijskih. Zanimanje za tu temu raslo je zahvaljujući povećanju očekivane životne dobi. Danas starost za velik broj ljudi može obuhvatiti čak trećinu životnog vijeka. Iako su u današnje vrijeme još uvijek uvriježeni negativni stavovi prema starenju, stav je većine znanstvenika da starenje nije samo nizanje životnih kriza, već napredovanje kroz nove životne prilike i izazove. Upravo o toj temi na Studijskom odjelu bjelovarske Narodne knjižnice „Petar Preradović“ nedavno je predavanje održala Ljiljana Malčić, diplomirana socijalna radnica, psihoterapeutkinja i sveučilišna specijalistica obiteljske medijacije, djelatnica Obiteljskog centra, Područne službe bjelovarsko-bilogorske.
Što je to uspješno starenje? Je li ono pod utjecajem samo „dobrih gena“ ili ipak svaka osoba može sama utjecati na to kako će starjeti? Možemo li živjeti sretno, ispunjeno i u trećoj životnoj dobi samo su neka od područja o kojima se govorilo na ovom predavanju.
– Svjedoci smo trenda produženja životnog vijeka. Svi znamo da je nekada starost bila vrlo mali dio ljudskog postojanja i bili su jako rijetki oni koji su bili zaista stari. Danas zbog napretka u tehnologiji, medicini, u boljoj zdravstvenoj zaštiti i većoj kvaliteti života većina ljudi može očekivati da će dočekati kasne godine. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine udio starijih osoba od 65 godina bio je 22,45 posto i taj trend se i dalje nastavlja. Danas i u Hrvatskoj i u svijetu imamo najveći broj ikad stogodišnjaka, a procjene su da će se taj trend nastavljati i u budućnosti. Jednu trećinu životnog vijeka provedemo u djetinjstvu i mladosti, a čak dvije trećine u odrasloj dobi i u starosti. Dakle, starost obuhvaća jednu trećinu životnog vijeka i zbog toga je jako važno pitanje kako možemo povećati kvalitetu života u starosti jer to je važno životno razdoblje i jako je važno kako ćemo živjeti u starosti – rekla je u uvodu Malčić, napominjujući kako se o starenju i starosti često govori kao o sinonimima, a to ne bi trebalo tako biti.
Objasnila je kako je starenje sastavni dio svakog života i da ljudi stare u svakoj dobi svoga života. Također je podvukla kako je ja jako važno psihološko starenje jer ono pokazuje kako se nosimo sa svim promjenama koje starost i starenje donosi.
– Sami možemo itekako utjecati na to kako ćemo starjeti. Nije sve uvjetovano samo genetikom, već i načinom života, našim mislima, akcijama. Osobe zadovoljnije svojim životom doprinose svojoj dugovječnosti. Stereotipi kojima pridodamo negativne značajke su predrasude. O starim ljudima često postoje različite predrasude i za njih kažemo da su to dobne predrasude koje su često utemeljene na nedovoljnom znanju i o starenju i iskustvu u odnosu sa starijim osobama. Problematično je to što stari ljudi u njih povjeruju i onda se počnu ponašati u skladu s tim predrasudama – pojašnjava Malčić i dodaje kako stariji ljudi vrlo često povjeruju u te stereotipe i predrasude zbog čega ima se događaju mnoge negativne posljedice.
Na primjer, navodi, izbjegavaju socijalnu interakciju jer smatraju da više ništa ne mogu pružiti drugim ljudima i zatvaraju se u kuću. Isto tako često puta odbijaju učiti jer smatraju da više jednostavno nemaju kapacitete za učenje i zanemaruju znakove narušenog zdravlja, što može biti vrlo ozbiljno jer onda niti ne traže liječničku pomoć. No, iza tog osjećaja se, ističe Malčić, može kriti neka bolest, kao što su depresija ili dijabetes.
– Nije normalno i prirodno da se u starosti osjećamo loše, bezvoljno i da imamo gubitak interesa, životne radosti, gubitak energije, da nas nešto boli. Ne moramo se tako osjećati i važno je obratiti se liječniku, a ne si takva stanja objašnjavati starošću i povući se u kuću. Često puta stariji ljudi sami povjeruju u te predrasude i onda se ponašaju u skladu s njima. To može imati jako negativne posljedice na njihovu kvalitetu života. Isto tako su istraživanja pokazala da starije osobe koje imaju jako negativan stav prema starenju i prema vlastitoj starosti, pokazuju puno veću tjeskobu zbog starenja i onda imaju lošu subjektivnu kvalitetu života. Jako je važno je kako ćemo promatrati svoj život i sve je u našoj percepciji, doživljaj u svakom trenutku života pa tako i u starosti. Starenje je jako individualan proces. Jako puno čimbenika utječe na to kako ćemo starjeti, a pogotovo utječemo na to mi sami svojim djelima i načinom razmišljanja. Isto tako jedan od mitova je da se stari ljudi ne zaljubljuju. Emocije ne nestaju zato što smo stari – ističe Malčić.
Stari ljudi imaju pravo na kvalitetan život u starosti što znači da imaju pravo na iste životne uvjete kao i ostali članovi društva. Da mogu samostalno odlučivati o svom životu, donositi odluke. Ova poznata bjelovarska psihoterapeutkinja podvlači kako kako stari ljudi imaju pravo na budućnost, zabavu i prijatelje, na romantiku i ljubav, na pomoć stručnjaka u svim područjima života. Imaju prava kao i svi ostali, ali često zbog predrasuda im se ta prava uskraćuju.
– Jako je važno da se za to zalažemo i priznamo starijim ljudima to pravo. Početak treće životne dobi zna biti dosta stresan jer smo suočeni s tri događaja koji znaju ostaviti velike posljedice na život. Prvi je umirovljenje, drugi odlazak posljednjeg djeteta iz obitelji i treći je smrt bračnog partnera. Mirovina može donijeti niz negativnih promjena ako nemamo plan što ćemo u mirovini raditi, ako ne znamo kako ćemo ispuniti vrijeme, onda to može dovesti do emocionalnih teškoća. Ali može biti i jako puno pozitivnih promjena. Ako primjerice znamo da sada imamo vremena otići u kazalište, prošetati s društvom, ostati duže u krevetu, družiti se s unucima i slično. Naše vrijeme je nestrukturirano i na nama je odgovornost kako ćemo ga provesti – tumači Malčić.
Okupljenim, većinom starijim osobama, je pokušala i objasniti što treba činiti kako bi se mogle othrvati teškoćama koje se ne događaju samo u starosti, već u svakoj životnoj dobi.
– Važna je psihološka otpornost, da se uspijemo nositi s teškim životnim situacijama. Ljudi koji su otporniji psihološki, lakše održavaju svoje psihološko zdravlje tijekom stresnih, životnih događaja. Brže se vrate u razdoblje prije krize i suočavaju se na zdraviji način sa svim životnim teškoćama i brže se oporavljaju od životnih, teških situacija. Pitate se što nam onda daje snagu u životu. Trebamo se pitati imamo li dovoljno socijalne podrške u životu. Imam li čvrstu vezu, nekoga kome mogu dati i od koga mogu primiti ljubav. Kakve su emocije u mom životu. Imam li svaki dan barem jednu pozitivnu emociju u svom životu. Što radim u slobodno vrijeme, kako ga provodim, provodim li ga konstruktivno, u šetnji s bližnjima, druženju s prijateljima ili je provedeno isprazno. Kako razmišljam, jesam li svojim mislima, emocijama, ponašanjima usmjerena na pozitivna područja života ili ne. Time utječemo na to kako se osjećamo. Stvari koje su nam važne za otpornost, na njih možemo utjecati; kao što je povezivanje s drugim ljudima, ispunjavajući interesi, hobiji, umijeće uživanja, zahvalnost, humor – pojašnjava Malčić i podsjeća da su i istraživanja pokazala da ako smo zadovoljniji životom, onda imamo i bolje zdravlje, skloniji smo manjim rizicima pojave bolesti i imamo smanjenu stopu smrtnosti.
– To je dvosmjeran proces. Bolje zdravlje doprinosi boljem zadovoljstvu životom i obrnuto. Za mentalno zdravlje jako je važno da smo povezani. Da imamo najmanje jednu osobu s kojom smo bliski. Možemo imati oko sebe puno osoba, ali možemo se osjećati jako usamljeno zato što smo nepovezani jer nemamo niskim dubok odnos. Tako da je socijalna potpora jako važna i one osobe koje ju imaju zadovoljniji su svojim životom. Pružaju nam ti odnosi zaštitu, pomoć, osjećaj ugode da se možemo na nekoga osloniti, ali i da mi nekome možemo pružiti ljubav i osjećaj pripadnosti. Važno je i sudjelovati u društvenim događanjima. To donosi osjećaj sreće, zadovoljstva životom, boljeg subjektivnog zdravlja, pada tjelesnog i kognitivnih sposobnosti. Tako vježbamo svoj mozak. Vrlo je važno da doživljavamo sebe kao osobu koja može u svakoj životnoj dobiti biti i kreativna i aktivna i živjeti život. Jako je važno naći smisao u starosti. To je najvažniji zadatak starosti, a vrlo je važna i zahvalnost. Tri su stupa zdravog starenja. Zdrava prehrana, tjelovježba i životni optimizam, to su sve stvari na koje možemo utjecati i zbog toga je vrlo važno usmjeriti se na područja koja možemo imati pod svojom kontrolom – savjetuje Malčić.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 02/24 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info