Ni dva mjeseca nakon poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja očekivani val prelazaka prema privatnim osiguravateljima nije se dogodio. Navika, čini se, i dalje pobjeđuje računicu. Gotovo dva milijuna građana ostaje u sustavu HZZO-a, iako mnogima to više nije najpovoljnija opcija.
Zašto građani i dalje zaziru od privatnih osiguranja, istražili smo u nastavku.
Sve što je privatno zvuči skupo
U Hrvatskoj je i dalje snažno prisutna percepcija da je sve što dolazi iz privatnog sektora – skupo. Duboko je ukorijenjeno uvjerenje da je državno sigurnije, dok privatno često „skriva neku caku“. Takav obrazac razmišljanja vidljiv je i kada je riječ o zdravstvenim osiguranjima.
Iako je poskupljenje HZZO-a potaknulo određeno nezadovoljstvo među građanima, broj onih koji su zaista raskinuli policu ostao je relativno nizak. U kontekstu gotovo dva milijuna osiguranika, promjene su zasad skromne. Razlog pritom nije nedostatak opcija, već manjak inicijative za promjenom.
Zašto većina građana i dalje bira HZZO, pojasnio je Teo Širola, predsjednik uprave Komparea.
„Najčešći mit među osiguranicima jest da državno osiguranje pokriva više od privatnog. Međutim, to nije točno. Postoje zakonski regulirana pokrića koja svi osiguravatelji moraju imati. Razlika je u tome što privatna osiguranja uz njih često nude i dodatne pogodnosti, poput pokrića za lijekove s B liste“, istaknuo je Širola.
Jesu li lančano poskupjeli i privatnici?
Nakon poskupljenja državnog osiguravatelja, dio građana očekivao je lančanu reakciju na tržištu. Logika je bila jednostavna – ako je poskupjelo državno, poskupjet će i privatno osiguranje.
Ipak, većina privatnih osiguravatelja zadržala je postojeće cijene, dok je manji dio njih povećao premije u rasponu od 0,5 do 4 eura.
Razlog tome leži u načinu formiranja cijena. Privatni osiguravatelji prilagođavaju ih postupno, u skladu s inflacijom i tržišnim uvjetima, pa se u kratkom roku ne očekuju nagli skokovi. Čak i kada dođe do promjene, nova cijena primjenjuje se tek pri obnovi police, što osiguranicima daje mogućnost da bez dodatnih troškova odluče žele li je prihvatiti ili raskinuti ugovor.
Razlika u cijeni ide i do 100 eura godišnje
Za razliku od HZZO-a, koji se temelji na principu solidarnosti i za sve osiguranike ima jednaku cijenu, privatni osiguravatelji premije određuju prema dobi osiguranika. Upravo tu nastaje ključna razlika.
Prema dostupnim podacima, mlađi osiguranici mogu ostvariti značajne uštede:
- od 18 do 25 godina: do 98,40 eura godišnje
- od 26 do 30 godina: do 96,60 eura
- od 31 do 40 godina: do 92,40 eura
- od 41 do 50 godina: do 62,40 eura
- od 51 do 55 godina: do 30 eura
Kod osoba starijih od 60 godina privatno osiguranje postaje skuplje, pa je za njih HZZO i dalje povoljnija opcija.
Iako brojke jasno pokazuju gdje se kome više isplati, većina građana i dalje ostaje pri poznatom modelu.
Zaključak: Hrvati ne vole promjene, čak ni kada im idu u korist
HZZO ne zadržava gotovo dva milijuna osiguranika zato što je svima najpovoljniji, već zato što je – poznat. Činjenica da ga koristi većina građana ne govori samo o njegovoj raširenosti, već i o tome koliko se teško odlučujemo na promjene.
Čak i kada brojke jasno idu u prilog alternativama, mnogi će i dalje ostati pri onome što znaju – jer sigurnost poznatog često nadjačava potencijalnu uštedu.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor: kompare.hr
Foto naslovna: Ilustracija
