Jučer je obilježen Svjetski dan osoba s Downovim sindromom, dan posvećen podizanju svijesti o izazovima s kojima se susreću osobe s ovim genetskim stanjem, ali i njihove obitelji, uz snažnu poruku o važnosti prihvaćanja, razumijevanja i ravnopravnosti u društvu.
Svjetski dan osoba s Downovim sindromom obilježava se već dvadeset godina. Inicijativa je pokrenuta u Singapuru 2006. godine, a od tada se svake godine 21. ožujka posvećuje upravo ovoj temi. Datum nije odabran slučajno – simbolizira trisomiju 21. kromosoma, jednu od glavnih karakteristika Downovog sindroma, pri čemu osobe imaju dodatni, treći primjerak 21. kromosoma, odnosno ukupno 47 kromosoma umjesto uobičajenih 46.
Međunarodna organizacija Down Syndrome International odabrala je upravo ovaj datum, a inicijativu su 2011. godine službeno podržali i Ujedinjeni narodi, čime je dodatno naglašena važnost zaštite prava osoba s Downovim sindromom diljem svijeta, osobito u zemljama u razvoju.
Ovogodišnja tema, „Zajedno protiv usamljenosti“, stavlja naglasak na potrebu veće društvene uključenosti i podrške. Osobe s Downovim sindromom nerijetko se suočavaju s izolacijom, a cilj je potaknuti njihovo aktivno uključivanje u sve segmente društva – od obrazovanja i zapošljavanja do svakodnevnog društvenog života.
Usamljenost, na koju upozorava ovogodišnja tema, ozbiljan je problem koji može utjecati i na mentalno i na fizičko zdravlje. Ona nije stvar izbora, već se javlja kada izostane podrška za izgradnju i održavanje odnosa. Čak i kada su okruženi ljudima, pojedinci se mogu osjećati isključeno, osobito zbog stigme i diskriminacije.
Podaci to dodatno potvrđuju. Istraživanje provedeno 2024. godine pokazuje da su osobe s intelektualnim poteškoćama čak sedam puta sklonije usamljenosti u odnosu na ostatak populacije. Također, studija iz 2019. godine navodi da se 39 posto osoba s intelektualnim teškoćama često osjeća usamljeno, dok je taj udio kod osoba bez invaliditeta 14 posto.
Rješenja postoje – veća društvena uključenost, razvoj prijateljstava, sudjelovanje u aktivnostima zajednice te osiguravanje prilika za obrazovanje i rad ključni su koraci prema stvaranju inkluzivnog društva u kojem svatko ima priliku živjeti ispunjen i povezan život.
Prema podacima, Downov sindrom u Europi čini oko osam posto svih kongenitalnih anomalija. Iako se javlja kod ljudi svih rasa i socioekonomskih statusa, veća je vjerojatnost rađanja djeteta s ovim sindromom kod žena starijih od 35 godina. U posljednja dva desetljeća značajno su unaprijeđeni i programi prenatalnog probira, pa je stopa otkrivanja porasla s 49 posto 2005. godine na 70 posto 2015. godine.
U Hrvatskoj je, prema Registru osoba s invaliditetom, evidentirano 2.214 osoba s Downovim sindromom. Svake godine rodi se oko 20 djece s ovim sindromom – 2022. godine zabilježeno ih je 27, 2023. godine 16, a 2024. godine 21.
Vlada Republike Hrvatske kroz različite resore, posebice Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, podržava aktivnosti usmjerene na socijalno uključivanje osoba s Downovim sindromom i njihovih obitelji, u suradnji s udrugama civilnog društva.
Obilježavanje ovog dana podsjetnik je da inkluzija nije samo cilj, već odgovornost svih nas. Podrškom, razumijevanjem i prihvaćanjem možemo graditi društvo u kojem nitko nije isključen – društvo u kojem različitosti nisu prepreka, nego vrijednost.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor: hzjz.hr
Foto: Freepik
