Podaci pokazuju kako raste broj poginulih na našim cestama. U prvih devet mjeseci u prometnim je nesrećama život izgubilo 213 ljudi, 28 više nego u istom razdoblju lani. Pokazalo se da su i dalje uzroci najtežih nesreća, koje odnose živote – isti: prebrza vožnja, vožnja pod utjecajem alkohola, nevezivanje sigurnosnog pojasa, korištenje mobitela u vožnji.
U prvih devet mjeseci 660 tisuća prekršaja na cestama uz broj poginulih koji raste – znak je za uzbunu.
– Podići ćemo kazne za brzinu, za nekorištenje pojasa i mobitela, nepropisan prijevoz djece u vozilu. Ciljat ćemo te kazne koje su nama ključne za sigurnost cestovnog prometa – rekao je za HRT voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, Josip Mataija.
Plan je i drastičnije kažnjavanje roditelja zbog prekršaja na električnim romobilima.
– Meni je neshvatljivo da roditelj ili starija osoba, ako se zna da dijete do 14 godina uopće ne smije voziti romobil, da mu netko to kupi. Uvesti ćemo i tu kaznu, ali isto tako podići ćemo i kaznu za nekorištenje kacige na tim prijevoznim sredstvima – navodi Mataija.
Nove kazne su u pripremi, no struka upozorava – one neće biti dovoljne bez snažnijeg djelovanja pravosuđa i sustavne edukacije.
– Mi u principu zatvaramo ljude koji su napravili tešku prometnu nesreću u kojoj je netko poginuo, tada je već kasno jer imate dvije izgubljene obitelji ili više njih. Treba puno više sudski djelovati, kroz porezni sustav i kroz sustav obveznog osiguranja, na preventivu, da se spriječi devijantno ponašanje u prometu – rekao je za HRT Marko Ševrović s Prometnog fakulteta u Zagrebu.
– Sve moramo promijeniti. Prometnice moramo mijenjati, automobile moramo učiniti još sigurnijima, nemamo škole vožnje, napredne škole vožnje kojem tome služe. Na primjeru stupova, nisu prilagođeni za nesreću, ako se zaletite automobilom u njega, onda vam neće biti dobro, stup bi trebao pasti, on bi trebao biti puno mekši. U Engleskoj imaju stupove koji padaju – kazao je automobilist Juraj Šebalj.
Treba raditi i na novim standardima sigurnosti.
– Ti standardi nisu dovoljno dobri. Kad pogledamo asfalt, nije dovoljno dobar, može biti još grublji. Mi milijun i jednu različitu vrstu asfalta imamo, više puta sam o tome govorio i nadležni su vrlo vjerojatno toga svjesni, međutim to košta sulude količine novca – ustvrdio je Šebalj.
– Mi naravno ne možemo propisati visoke standarde za sve ceste jer nismo dovoljno bogati za to. Međutim, na cestama na kojima ima prometa, na kojima znamo da se događaju nesreće vi morate jednostavno ići sa zaštitnim sustavima i elementima – pojašnjava Marko Ševrović s Prometnog fakulteta u Zagrebu.
Svi se slažu da se standardi, kazne, represija, edukacija i prevencija, mogu i moraju propisati i poboljšati. No, ako nema odgovornosti vozača i opreza za volanom – na cestama će se i dalje ginuti.
Izvor: vijesti.hrt.hr
Foto: Freepik
