Porazni podaci pokazuju da je više od 4000 djece u Hrvatskoj ove godine odgodilo upis u prvi razred osnovne škole. Prema prof. prim. dr. sc. Katarini Dodig Ćurković, specijalistici dječje i adolescentne psihijatrije te forenzičke psihijatrije, to je ozbiljan problem s dubokim korijenima u emocionalnoj i psihofizičkoj nepripremljenosti djece za školu.
Za PortalZdravlja.hr izjavila je kako su razlozi za odgodu školovanja uključuju nerazvijenu grafomotoriku, jezične i govorne poteškoće, nedostatak psihofizičke zrelosti i općenitu nepismenost. Mnogi roditelji, potaknuti trendovima, žele svoju djecu upisati u školu već sa šest godina, vjerujući da je to bolje za njihovu budućnost. Međutim, prema mišljenju dr. Dodig Ćurković, ovakvi rani upisi ne čine nikakvu uslugu djeci, već ih guraju u izazove za koje nisu spremna.
Djeca pod “staklenim zvonom”
Jedan od ključnih problema u odgoju današnje djece je prekomjerna zaštita i ograničavanje slobodne igre, što onemogućava njihov prirodni razvoj. Roditelji često ne dopuštaju djeci da istražuju svijet oko sebe, skakuću, trče, igraju se na otvorenom ili riskiraju padove i ozljede. Ova ograničenja dovode do toga da djeca ne razvijaju osnovne motoričke vještine, a emocionalna i socijalna zrelost dolazi u pitanje. Odrastaju pod povećalom, bez slobode potrebne za učenje i socijalizaciju.
Dr. Dodig Ćurković također upozorava na sve veći broj tzv. “glow kids” – djece koja od najranije dobi provode previše vremena pred zaslonima mobitela. Ovo dovodi do smanjenog fonda riječi, problema u izgovoru, pa čak i mucanja ili tepanja, jer djeca oponašaju likove iz crtanih filmova ili influencere na društvenim mrežama koji ne govore ispravno.
Emocionalna zrelost važnija od motoričke spremnosti
Jedan od glavnih argumenata prof. Dodig Ćurković za zabranu ranih upisa u školu jest važnost emocionalne spremnosti djeteta. Iako su motoričke sposobnosti važne, emocionalna stabilnost i socijalizacija ključni su za uspješan školski početak. Pogotovo je to važno za dječake, koji, prema njezinim riječima, često trebaju dodatnu godinu za razvoj emocionalnih vještina prije nego što budu spremni za školske obveze.
Dodatno, problem nedostatka odgojiteljica i mjesta u vrtićima također negativno utječe na socijalizaciju djece, što kasnije može uzrokovati poteškoće prilikom polaska u školu.
Zaključno, dr. Dodig Ćurković ističe kako se ne može očekivati da svako dijete bude spremno za školu s jednakim kapacitetima. Ako se osigura više vremena za igru i prirodan razvoj, a školski sustav uvaži različite razine emocionalne i psihofizičke zrelosti, odgode upisa bit će znatno manje, a djeca sretnija i spremnija za suočavanje s izazovima školovanja.
Izvor: PortalZdravlja.hr.
Foto naslovna: Bjelovar.info-arhiva
