Kako bi se pojačao transplantacijski program i proširio krug potencijalnih donora, Ministarstvo zdravstva donijelo je novi pravilnik kojim se proširuje način utvrđivanja smrti, s ciljem veće dostupnosti organa za transplantaciju, piše Novi List.
Do sada je u Hrvatskoj darivanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđene moždane smrti, dok novi pravilnik uvodi i mogućnost darivanja nakon prestanka rada srca, nakon čega u kratkom vremenu nepovratno prestaje i rad mozga.
Kako pojašnjavaju stručnjaci, smrt je jedinstvena i nastupa prestankom funkcije mozga, no može se utvrditi na dva načina: kada mozak izravno prestane funkcionirati ili kada zbog prestanka rada srca mozak ostane bez kisika i nepovratno odumre.
– Smrt je jedna, kad čovjeku prestane funkcionirati mozak. Ali postoje dva načina na koja se utvrđuje smrt – jedno su neurologijski kriteriji, da se vidi da je mozak prestao raditi, a drugo cirkulacijski kriteriji, kad nekome stane srce. Do sada su to bili uglavnom pacijenti s teškim ozljedama mozga, primjerice nakon prometnih nesreća ili moždanih krvarenja. Sada se mogućnost doniranja proširuje na pacijente kod kojih dođe do zastoja srca, a tim proširenjem kriterija povećava se bazen potencijalnih darivatelja – objašnjava Vlasta Merz, anesteziologinja iz KB-a Dubrava.
– Donošenje novog pravilnika potaknuto je usklađivanjem s praksama brojnih europskih zemalja koje su već prilagodile svoje protokole kako bi osigurale veći broj donorskih organa. Hrvatska se time dodatno približava standardima razvijenih zdravstvenih sustava, uz zadržavanje visoke razine kvalitete i sigurnosti – poručuje ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Drugi je ključni razlog izmjena stalni rast transplantacijskog programa. Iako Hrvatska već godinama bilježi iznimne rezultate, i prednjači nad većinom europskih zemalja, broj pacijenata na listama čekanja i dalje je veći od broja dostupnih organa. Uvođenjem novih kriterija očekuje se veći broj darivatelja, smanjenje smrtnosti među pacijentima na listama čekanja te daljnje unaprjeđenje kvalitete zdravstvene skrbi.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako će u početnoj fazi primjena biti ograničena na manji broj bolnica zbog složenosti postupaka. Procjenjuje se da bi broj dodatnih darivatelja u početku mogao biti relativno skroman, no dugoročno se očekuje značajni rast.
Hrvatska primjenjuje model pretpostavljenog pristanka, što znači da su svi građani potencijalni darivatelji, osim ako su se za života tome izričito protivili. Ipak, u praksi se uvijek razgovara s obitelji preminule osobe, čija se odluka poštuje. Odbijanje darivanja organa relativno je rijetko i događa se u oko 15 do 20 posto slučajeva.
Novi pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, a nakon toga slijedi izrada detaljnih protokola za sve zdravstvene ustanove kako bi se osigurala ujednačena i sigurna primjena u cijelom sustavu.
Izvor: novilist.hr
Foto: Canva
