U povodu održavanja programskih aktivnosti besplatnih pravnih pomoći jučer je u prostorijama UTIB-a održana Pravna klinika. Predsjednik Udruge tjelesnih invalida Bjelovar, Tomislav Novosel podsjetio je otkad je pravna pomoć dostupna u Bjelovaru.
– 16. travnja 2014. je sklopljen sporazum o suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu koja pruža besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama, istaknuo je.
Pristup informacijama, savjetovanje i aktivna pomoć glavne su zadaće Pravne klinike.
– Očekujemo kao najranjivija skupina da sustav pojedinca obavijesti o njegovim pravima koja ima kao član i žitelj Republike Hrvatske. Mora netko te ljude i savjetovati kako doći do tih prava, po kojem zakonu, a na kraju ide aktivna pomoć u projektu u kojoj treba netko priskočiti, pojasnio je Novosel.
Pravna klinika u Bjelovaru se može potražiti već osam godina, jednom mjesečno tijekom deset mjeseci godišnje po četiri sata s prosječno četiri pravne pomoći po dolasku.
– Članovima Udruge i ostalim zainteresiranim građanima pruženi su pravni savjeti iz područja radnog zakonodavstva, obiteljskih mirovina, invalidnina, prava pristupačnosti, postupanje policije i o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, nabraja.
Neki savjet ne mogu dobiti odmah.
– Svim strankama predstavnici Pravne klinike dali su pravni savjet, kad nije bilo moguće riješiti stvar ovdje uzeli su njihove podatke na temelju kojih su im u pisanom obliku nakon konzilija u Zagrebu poslali naputke kako postupiti u njihovim slučajevima te im poslali primjerak kako da napišu prigovor ili žalbu, kaže Novosel.
Miljenka Radović, predsjednica Udruge iz Čakovca prisutnima je ispričala više o ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju i njihovoj razlici, dok su iz Pravne klinike stigli Tena Krznarić, Petra Jurina i voditelj Bartol Šošić.

– Pravna klinika djeluje na Pravnom fakultetu od 2010. godine, članovi su volonteri, studenti najčešće viših godina na Pravnom fakultetu. Mi provodimo razgovore sa strankama, a pritom pazimo na dvije stvari – imaju li oni u tim slučajevima već svog odvjetnika, jer im mi tad ne smijemo pružiti pravnu pomoć prema zakonu i gledamo okvirni dohodak po članu obitelji, tu je negdje granica oko osam tisuća kuna prosječnog dohotka, međutim to ovisi o situaciji. Dosta ljudi upadu u tu socijalno rizičnu skupinu i 95 posto ljudi, odnosno njihovih slučaja, navodi Šošić.
Kad zaprime slučajeve, ne daju odmah informacije jer ne bi htjeli nikoga krivo uputiti jer je svaki slučaj priča za sebe. Dokumentaciju koju dobiju nose u Zagreb gdje pišu pravno mišljenje prema zakonu. Stariji studenti to mišljenje ispravljaju, a zatim i akademskim mentorima, profesorima i odvjetnicima. Kada građani dobiju pravno mišljenje, moraju biti svjesni da je to samo mišljenje koje se ne može priložiti kao dokument na sudu.
– Prema tome se stranke mogu voditi, mi im ne smijemo sastaviti žalbe ili podneske, ali ih upućujemo što bi žalba trebala sadržavati i kako postupiti. Dajemo im i upute gdje ne bi bilo pametno krenuti, dobronamjerno im dajemo savjet, ne želimo da netko troši novac na nešto što nije ostvarivo, napominje Šošić.
Interesa za pravnu pomoć je dosta.
– Prošle godine smo zaprimili 1321 predmet, a ukupno od 2010. godine imali smo 18 615 predmeta, otkriva Šošić te dodaje kako Pravna klinika u svom radu surađuje s 52 razne organizacije i udruge u 16 gradova.