Uoči Dana žena odlučili smo porazgovarati s nekoliko žena koje su na vodećim poslovnim pozicijama u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Neravnopravnost žena s muškarcima kao i manjak žena na vodećim pozicijama tema je koja se često povlači, a istražili smo što o tome misle žene koje rade na nekoj vodećoj poziciji u našoj županiji.
Prve su nam na pitanja o položaju žena u poslovnom, ali i privatnom životu te neravnopravnosti s muškarcima odgovorile dekanica Veleučilišta u Bjelovaru Zrinka Puharić i ravnateljica Gradskog muzeja Bjelovar Marijana Dragičević.
Međunarodni dan žena slavi se 8. ožujka, a obilježava gospodarska, politička i društvena dostignuća žena. Nastao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvog svjetskog rata, a prvi Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. godine u SAD-u. Sama ideja spomenutog dana pojavila se početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i gospodarskog rasta uslijed kojega se dolazilo do prosvjeda potaknutih lošim radnim uvjetima. Tada su se žene borile i za razna druga prava kao što je, primjerice, pravo glasa.
Situacija je u 2024. bolja, bilo bi zaista čudno da nije, ali kakva je realna situacija? Imaju li žene ista prava kao i muškarci? Brojne žene smatraju kako nemaju jednaka prava i da ih se još uvijek diskriminira i zakida samo zato što su žene. Primjerice, podaci Eurostata pokazuju kako je u 2020. godini razlika u plaći između muškaraca i žena iznosila 11,2 %, a razlika u mirovini 30,4 %. To pokazuje kako su žene manje plaćene za obavljanje istog rada ili rada jednake vrijednosti od muškaraca, a to je samo jedna kap u moru problema vezanih uz neravnopravnost.
Naše dvije sugovornice, Marijana Dragičević i Zrinka Puharić smatraju kako su žene apsolutno ravnopravne s muškarcima. Za početak našeg razgovora objasnile su nam što podrazumijeva njihova radna pozicija.

– Kao rukovodeća osoba veleučilišta koje trenutno ima oko 650 studenata/ca, 32 zaposlenika/ice te preko 50 vanjskih suradnika/ca, poslovi su složeni i izazovni na svakodnevnoj bazi. Poslovi dekana su: organizacija i vođenje rada i poslovanja Veleučilišta, poduzimanje svih pravnih radnje u ime i za račun Veleučilišta, predstavljanje i zastupanje Veleučilište u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, pravnim osobama s javnim ovlastima te drugim osobama, donošenje općih akti, predlaganje Upravnom vijeću program rada i plan razvoja (strategiju), financijski plan Veleučilišta, godišnji plan i plan nabave Veleučilišta, predsjedavanje Stručnim vijećem Veleučilišta, sudjelovanje u radu Upravnog vijeća, predlaganje Upravnom vijeću proračun Veleučilišta, sudjelovanje i odlučivanje u radu Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, briga o provođenju kadrovske politike i strategije razvoja Veleučilišta, potpisivanje diplome, dopunske isprave o studiju i druge javne isprave koje izdaje Veleučilište, potpisivanje ugovora koje zaključuje Veleučilište i tako dalje – nabraja Zrinka Puharić, dekanica Veleučilišta u Bjelovaru.
– Trenutno obnašam funkciju ravnateljice u Gradskom muzeju Bjelovar. Svakodnevni zadaci su uvelike raznovrsni i ovise o dinamici posla, ali najviše se bavim, što je samo po sebi razumljivo, organizacijskim poslovima kako bi sve prošlo po nužnim normama koje zahtjeva muzeološka struka – govori Marijana Dragičević, ravnateljica Gradskog muzeja Bjelovar.
Žene još uvijek nisu ravnopravne s muškarcima u Hrvatskoj, bilo da se radi o privatnim ili poslovnim položajima. Zanimalo nas je kako naše sugovornice gledaju na to i kakav je njihov dojam.
– Na sreću nikada niti privatno niti poslovno nisam osjetila spolnu diskriminaciju – potvrđuje Zrinka Puharić.
– Nisam stava da žene nisu ravnopravne muškarcima – govori nam Marijana Dragičević.
Žene se ponekad smatraju manje sposobnima za obavljanje određenih poslova.

– Potpuno sam protiv takvog mišljena i smatram kako je ključna stvar organizacije koja nema veze s rodom i/ili spolom – objašnjava Marijana s čime se složila i Zrinka.
Mnoge žene moraju se na poslu više truditi ili dokazivati samo zato što su žene, što kod naših sugovornica nije slučaj.
– Uistinu nikada nisam imala takvo iskustvo – kaže Marijana.
Broj žena na vodećim pozicijama znatno je manji u odnosu na muškarce pa nas je zanimalo jesu li naše sugovornice ponosne činjenicom da su žene na jednoj od vodećih pozicija u našoj županiji.
– Drago mi je da je tako, no mislim da moj izbor na ovu poziciju nije uvjetovan spolom – objašnjava Zrinka.
– Mogu reći kako sam zadovoljna jer se na području Bjelovara što se tiče zapošljavanja ne gleda je li netko dobio posao jer je žena, odnosno muškarac – dodaje Marijana.
Od žena se u 21. se očekuje više nego od muškaraca. One moraju raditi, brinuti se o obitelji i kućanstvu, dok muškarce ovaj drugi dio često i zaobiđe jer činjenica je kako je Hrvatska još uvijek patrijarhalno nastrojena i ne daj Bože da muškarac opere suđe ili ispegla veš. Jer, što će selo reći.
– Zbog užurbanog načina suvremenog života, svima nam nedostaje vremena. No, za osobe i aktivnosti koje volim, uvijek ih nađem – potvrđuje Zrinka.
Trenutno sam na doktoratu, kad imam vremena pišem romane ili priče, a i odrađujem pet puta tjedno fizičku aktivnost – objašnjava Marijana.
Problematika žena dotiče se i vodećih pozicija s obzirom na to kako je puno više muškaraca na liderskim položajima.
– Vodeće pozicije zahtijevaju organiziranost, to je ključno što se traži – smatra Marijana.
Čest je slučaj i diskriminacija žena u privatnom, ali i poslovnom životu. Naše se sugovornice, na sreću, nisu susrele sa spolnom diskriminaciju. Marijana potvrđuje kako se susrela s onom dobnom.
– Nisam doživjela diskriminaciju zato što sam žena nego zbog dobne razlike – napominje Marijana.
Za kraj razgovora poslale su poruku ženama.
– Mislim kako je najvažnije imati stav i argumente koji će ga braniti – kaže Marijana.
– Edukacijom, trudom i radom može se sve postići – navodi Zrinka.

Tekst i foto: Rahela Dedić, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, urednica portala Bjelovar.info
Foto: Bjelovar.info/Canva