Državni ured za reviziju objavio je izvještaj o upravljanju i korištenju javnih skloništa na području 14 gradova u Hrvatskoj. Iako stanje nije alarmantno, evidentiran je niz propusta u sedam gradova, a čak je utvrđeno da je već devet godina na snazi zakon prema kojem se svi ravnaju. No, on uopće ne anticipira pojam javnih skloništa.
U sedam gradova (Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Varaždin, Zagreb i Zaprešić) upravljanje skloništima ocijenjeno je učinkovitim, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, dok su aktivnosti u Ravnateljstvu civilne zaštite i sedam gradova (Bjelovar, Dubrovnik, Koprivnica, Slavonski Brod, Split, Velika Gorica i Zadar) ocijenjene djelomično učinkovitima. Drugim riječima, u njima su utvrđene nepravilnosti i propusti te su potrebna značajna poboljšanja. Potpuno neučinkovitih prostora nije bilo.
Na području 14 gradova obuhvaćenih revizijom nalazi se 1.637 skloništa za građane s kapacitetom za 304.033 osobe, što iznosi 19,5 % od ukupnog broja stanovnika na području navedenih gradova prema provedenom popisu stanovništva iz 2021. Od ukupnog broja skloništa, gradovi upravljaju s 476 skloništa ili 29,1 %. Od tih 476, 170 skloništa ili 35,7 % dano je na korištenje udrugama. Preostalih 306 ne koristi se, a gradovi nisu poduzimali aktivnosti za njihovo stavljanje u moguću upotrebu. Zbog toga im je preporučeno poduzimanje aktivnosti da bi se sva javna skloništa stavila u upotrebu.
Iako su, prema Zakonu o sustavu civilne zaštite iz 2015. godine, jedinice lokalne samouprave preuzele poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području, zakonom ni drugim podzakonskim aktima, stoji u nalazu revizije, uopće nije utvrđeno što se podrazumijeva pod pojmom javnih skloništa. Također, nisu utvrđeni postupci i načini upravljanja javnim skloništima i njihova održavanja, a Državna uprava za zaštitu i spašavanje, kao tijelo državne uprave koje je tada bilo nadležno za sustav civilne zaštite, nije gradovima i općinama izdala naputak o tumačenju javnih skloništa i načinu preuzimanja spomenutih poslova. Zbog navedenog, ističe se u izvješću Državne revizije, nije bilo moguće utvrditi koja bi skloništa trebala biti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno nisu stvoreni preduvjeti za uspostavu njihovog učinkovitog održavanja i upravljanja njima.
Sve to, navela je revizija, utjecalo je na neujednačeno postupanje gradova prilikom preuzimanja skloništa te kasnije na njihovo upravljanje i održavanje, odnosno gradovima je prepušteno da samostalno utvrđuju načine upravljanja, održavanja i korištenja. S obzirom na to da propisima nisu uređeni postupci upravljanja i održavanja skloništa, Državni ured za reviziju preporučio je MUP-u poduzimanje aktivnosti na donošenju prijedloga potrebnih akata.
Revizija je od Bjelovara, Dubrovnika, Karlovca, Koprivnice, Slavonskog Broda, Velike Gorice i Zaprešića zatražila da utvrde namjenu, odnosno djelatnosti koje se mogu obavljati u javnim skloništima u mirnodopskim uvjetima. Svi gradovi osim Osijeka, Rijeke i Zagreba moraju ažurirati evidenciju skloništa, a Bjelovar, Dubrovnik, Koprivnica, Slavonski Brod, Split, Zadar i Zaprešić moraju provesti i detaljni pregled i kontrolu radi provjere ispravnosti i dotrajalosti postojeće opreme i instalacija te potrebnog tekućeg održavanja. Osim Osijeka i Zagreba, svi ostali gradovi moraju objaviti informacije o skloništima i aktivnostima koje se provode u sustavu civilne zaštite u slučaju velikih katastrofa i rata.
Izuzev Karlovaca i Zagreba, dvanaest preostalih gradova planovima djelovanja civilne zaštite mora obuhvatiti sve objekte i kapacitete za sklanjanje ljudi koji omogućavaju optimalnu zaštitu s ili bez prilagodbe, kao što su podrumske prostorije te građevine ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi – garaže, trgovine i druge pogodne prostore.
Osim Osijeka, Rijeke i Zagreba, svi ostali moraju ažurirati evidenciju skloništa, a od MUP-a, odnosno Ravnateljstva civilne zaštite zatraženo je da nadzorom obuhvati, između ostalog, sadržaje planskih i drugih dokumenata civilne zaštite koje donose jedinice lokalne samouprave kako bi bilo vidljivo sadrže li sve propisane elemente.
Izvor: tportal.hr
Foto: Grad Bjelovar
