U svijetu u kojem su ekrani postali svakodnevni dio djetinjstva, prirodno se nameće pitanje: Kako digitalne tehnologije utječu na razvoj djece? Koje su koristi, a koji su izazovi? Kako kao roditelji, stručnjaci i odgojitelji možemo pomoći djeci da izgrade zdrav odnos s tehnologijom? Upravo smo odgovore na ova pitanja saznali na Spikaonici održanoj u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar tijekom Tjedna mozga koji se obilježava od 10. do 16. ožujka.
Kampanja poznata u svijetu kao Brain Awareness Week provodi se u Hrvatskoj 24. godinu zaredom te je ovaj tjedan posvećen iznimno aktualnoj temi – Dječjem mozgu u digitalno doba. Više o ovoj temi otkrili su stručnjaci – Mirjana Skukan, školska psihologinja III. osnovne škole Bjelovar te dr. med. Cvjetko Štambuk, spec. neurologije, subspecijalist epileptolog.
Dr. med. Cvjetko Štambuk naglasio je kako razvoj digitalnih tehnologija itekako utječe na razvoj djece – i pozitivno i negativno.
– Ima i dobrih, ali i loših stvari. Dobra stvar je velik izvor informacija, no te informacije mogu biti istinite, ali i lažne. Treba puno toga znati kako bi se na internetu pronašle prave stvari. S druge strane smatram da za djecu nije dobar taj digitalni svijet. U maloj mjeri je dobar, ali u velikoj mjeri nije. Oduzima puno vremena, pojavljuju se lažne vijesti, loše informacije, loše je za vid i mozak – navodi Cvjetko Štambuk.
Digitalne tehnologije na brojne negativne načine utječu na razvoj dječjeg mozga, pojavljuje se pretilost, kratkovidnost, manjak socijalne interakcije, ovisnost…
– Dijete je kao spužva, treba učiti puno te je vrlo važno upravo to vrijeme djetinjstva i adolescencije. To je krucijalno za razvoj mozga jer se do 28 godine razvija mozak. Ako vi do tada razvijate mozak s krivim stvarima te ne stvorite samokontrolu, empatiju tada se gube i socijalne vještine i društvene vrijednosti. Tu je i pad inteligencije, na kraju krajeva. Pojavljuje se kratkovidnost, manjak tjelovježbe što dovodi do viška kilograma, pretilosti pa do hipertenzije, kroničnih bolesti, deformacije tijela, kifoze, a onda dolazi i do ovisnosti – upozorava.
Naglasio je da roditelji i učitelji mogu pomoći djeci izgraditi zdrav odnos s tehnologijom.
– Roditelji i škola su ti koji trebaju pomoć izgraditi zdrav odnos s tehnologijom. Prvo, oni su ti koji ne smiju biti ovisni o digitalnom svijetu jer ako jesu uče djecu krivu stvar – napominje.
Mirjana Skukan godinama radi u školi kao školska psihologinja te se svakodnevno susreće s problemima koja djeca danas imaju, a koja su povezana s prekomjernim korištenjem digitalnih tehnologija.
– Već dugo godina radim u školi, no teško je zaključiti je li samo tehnologija dovela do brojnih promjena. Velike su promjene u komunikaciji djece, tu je i razvoj govora s kojim imaju problem… Ono što u zadnje vrijeme primjećujem je da se smanjuje želja za socijalnom komunikacijom uživo. Djeca preferiraju igrati igrice i komuniciraju više online, nego uživo – pojašnjava Mirjana Skukan.
Naglasila je i kako se primijeti razlika u ponašanju tijekom odmora, no kako su u brojnim bjelovarskim školama upravo zbog toga zabranjeni mobiteli.
– S obzirom na to da smo svi svjesni štetnosti i utjecaja tehnologije u zadnje vrijeme u školama ne koristimo mobitele te je kućnim redom određeno da djeca u školi ne mogu koristiti mobitele. To je upravo zbog tog socijalnog kontakta tako da se pod odmorom moraju družiti. Vraćamo se na stare postavke i potičemo tu komunikaciju za koju smo primijetili da je lošija – kaže nam školska psihologinja.
Dala je i savjete djeci, učenicima kako koristiti tehnologiju, a da im ona ne šteti.
– Kao i za sve u životu je važna umjerenost. Mi ne možemo izbaciti tehnologiju iz svojih života jer živimo u vremenu u kojem živimo, ali ono što je važno je da ograničimo to vrijeme koje koristimo za tehnologiju. Ona je osmišljena zato da nam pomogne i treba je koristiti u tom smislu. Ima ona i puno dobrih stvari, primjerice pomoć u učenju, nije sve negativno. No, sve treba biti umjereno i po meni je tehnologija alat koji nam pomaže da bi nam lakše bilo u životu, ali se život događa van ekrana – naglašava Mirjana Skukan.
Kako su se učenici ponašali tijekom ove spikaonice? Jedni su pozorno slušali, drugi se uključili u raspravu, a treći gledali u ekrane svojih mobitela te bili odvojeni od stvarnosti.
Foto: Bjelovar.info
