Svjetski dan potrošača obilježava se danas, 15. ožujka, a Hrvatska ga dočekuje s podatkom da 61,72 posto građana kupuje putem interneta. Iako je riječ o značajnom udjelu, Hrvatska i dalje zaostaje za europskim prosjekom koji iznosi 73,56 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu.
Drugim riječima, gotovo dvije trećine Hrvata kupilo je neki proizvod online u posljednjih godinu dana, no to je i dalje oko 12 postotnih bodova manje od prosjeka Europske unije. Ipak, iza te opće brojke krije se zanimljiv kontekst koji otkriva stvarne navike i intenzitet kupnje hrvatskih potrošača.
Tko najviše kupuje putem interneta
Trend rasta online kupnje u Hrvatskoj prisutan je već godinama. Još 2015. godine putem interneta kupovalo je 44,11 posto građana, dok je danas taj udio narastao za gotovo 18 postotnih bodova, što jasno pokazuje kako digitalna kupnja postaje sve važniji dio potrošačkih navika.
Najaktivniji online kupci u Hrvatskoj su mladi. U dobnoj skupini od 16 do 24 godine čak 88,12 posto populacije kupuje putem interneta, čime se Hrvatska nalazi na 12. mjestu u Europi i u tom segmentu stoji bolje od svih susjednih zemalja.
Kod starijih dobnih skupina razlike su izraženije. U skupini od 45 do 54 godine online kupuje 66,09 posto građana, dok je europski prosjek 77,19 posto. Razlika je još veća kod starijih od 55 godina. U skupini od 55 do 64 godine jaz doseže 21 postotni bod, dok je kod osoba od 65 do 74 godine čak 27 postotnih bodova.
Posebno se ističe podatak da samo 16,97 posto Hrvata starijih od 65 godina kupuje online, što je drugi najslabiji rezultat u Europskoj uniji. Takvi rezultati pokazuju kako u Hrvatskoj postoji snažna povezanost između dobi i digitalne kupnje, mnogo izraženija nego u brojnim zapadnoeuropskim zemljama.
Hrvati kupuju rjeđe – ali intenzivnije
Iako Hrvatska zaostaje po ukupnom broju online kupaca, rezultati pokazuju zanimljiv paradoks – oni koji kupuju putem interneta čine to vrlo često.
Naime, čak 44,4 posto hrvatskih online kupaca obavilo je između šest i deset internetskih kupnji u posljednja tri mjeseca, što je najviši udio u Europi. Istodobno, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice u kategorijama od jedne do dvije te tri do pet kupnji.
To pokazuje da u Hrvatskoj postoji jezgra iznimno aktivnih online kupaca, dok je glavni izazov tržišta zapravo širenje baze korisnika.
Hrvatska u odnosu na regiju
U regionalnom kontekstu Hrvatska ipak stoji relativno dobro. Više online kupaca ima nego Bosna i Hercegovina, gdje internetom kupuje 49,53 posto građana, te Crna Gora, koja bilježi 44,54 posto.
Srbija ima nešto bolji rezultat s 62,02 posto, dok su Mađarska (67,68 posto) i Slovenija (66,87 posto) i dalje ispred Hrvatske.
Što Hrvati najčešće kupuju
Podaci potrošačke platforme Shoptok.hr, koja analizira ponašanje kupaca na internetu, otkrivaju i kakvi su konkretni interesi hrvatskih online kupaca.
– Hrvati najviše istražuju žensku odjeću, kućanske aparate i elektroniku, s naglaskom na skuplje proizvode – navode s platforme.
Najveći rast pretraga bilježi se u jesenskim mjesecima i tijekom velikih promotivnih kampanja, a vrhunac interesa dolazi tijekom Black Friday i Cyber Monday akcija, kada se pretrage povećavaju i do 40 posto. Slično se događa i tijekom blagdanskih razdoblja i sezonskih sniženja.
Usporedba cijena važan je dio kupnje
Analiza pokazuje i da je uspoređivanje cijena postalo uobičajena praksa među hrvatskim kupcima.
– Trend usporedbe cijena stabilno raste zajedno s razvojem e-trgovine, a najveći je tijekom velikih akcija poput Black Fridaya – ističu iz Shoptok.hr.
U prosjeku korisnici uspoređuju dvije trgovine po jednoj sesiji, dok se tijekom promotivnih razdoblja taj broj povećava na tri trgovine. Kupci najčešće analiziraju ponude koje odstupaju do 15 posto od najniže cijene.
Tržište ima prostora za rast
Sveukupno gledano, hrvatsko tržište online kupnje pokazuje zrele potrošačke obrasce i vrlo aktivnu skupinu korisnika, ali i značajan potencijal za daljnji rast.
Hoće li se taj rast u budućnosti temeljiti na uključivanju starijih generacija u digitalnu kupnju ili na još intenzivnijoj kupnji postojećih online korisnika, pitanje je na koje će odgovor dati godine koje dolaze. Jedno je, međutim, sigurno – navike potrošača već su se nepovratno preselile u digitalni prostor.

