Kulturni centar „Mato Lovrak“ domaćin je terenskog istraživanja ovogodišnjeg projekta „Pazi što jedeš – laboratorij 2024“ u Velikom Grđevcu. Projekt PSJ lab ima za cilj dokumentaciju znanja i vještina pripreme tradicijskih jela u suvremenosti.
U realizaciji projekta sudjeluju studenti etnologije i kulturne antropologije s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Voditelji projekta su dr. sc. Tanja Kocković Zaborski, viša kustosica, Etnografski muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihana Rubić, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu, dr. sc. Danijela Birt Katić, Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilište u Zadru, te Matija Kralj, videoumjetnik i dokumentarist.
Aktivnosti u Velikom Grđevcu započele su 24. travnja u Edukacijskoj dvorani predavanjem za javnost pod nazivom „Glatko je drvo bukovo, slatko je meso puhovo: povijest zaboravljene divljači“ gostujuće predavačice dr. sc. Jelena Ivanišević s Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba.
Sljedeća dva dana bila su predviđena za istraživanje u sklopu Projekta, razgovore s članovima lokalnih udruga, udruga lovaca, žena i dr. te pojedincima vezanim za ovogodišnju temu projekta. Studenti su sklopu boravka u Velikom Grđevcu obišli Lovrakov centar te Državni arhiv u Bjelovaru gdje su razgledali fond Mate Lovraka.
Dr. sc. Danijela Birt Katić, profesorica koja radi na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru rekla je više o projektu te posjetu Državnom arhivu Bjelovar.
– Ovaj projekt održavamo više od osam godina za redom u ovom timu. Ovo pokazuje jednu suradnju i stvaranje platforme koja objedinjuje trenutno najrelevantnije institucije koje se bave ovom našom malom disciplinom etnologijom i antropologijom u Hrvatskoj. Ove godine sam ponovno dovela jednu malo veći grupu studenata, a tema nam je tradicijska prehrana u suvremenom kontekstu. Tu smo tražili nekakav spoj što bi bilo tradicijsko, što bi bilo suvremeno i krenuli smo od Lovrakovih romana jer on poprilično spominje hranu. To je i danas jedan važan element u svakodnevici. Ljudi možda sve više posežu za nekim tradicijskim načinima kako obogatiti svoj dnevni meni koji, kako mi shvaćamo, nije bio ispunjen mesom. Ljudi su posezali za povrćem, zelenilom, za onim što su mogli pronaći u svom neposrednom okolišu. Tako su slagali razne recepte koje mi sada pokušavamo zabilježiti. Cilj nam je krenuti od metodologije, kako etnolozi istražuju na terenu – objašnjava Danijela Birt Katić.
Zvjezdana Galkowski, ravnateljica Kulturnog centra Mato Lovrak otkrila je koji su benefiti ovih istraživanja.
– Nadam se da sve što studenti budu istražili da će nama biti podloga za našu ponudu posjetiteljima i tako ćemo promovirati kulturnu baštinu našeg kraja Južne Bilogora, područja Velikog Grđevca što nam je jako važno da se vidi što se sve jelo i radilo te običaji iz tog doba koji su primjereni čovjeku. Mi smo tu da promoviramo one vrednote, načine življenja, način prehrane, kako su jeli naši stari da sačuvamo zdravlje i duh – poručuje Zvjezdana Galkowski.
Bojana Karlica studentica je etnologije i kulturne antropologije lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je jedna od sudionica ovogodišnjeg projekta.
– Ovo mi je nekakvo prvo terensko iskustvo gdje s pokazivačima razgovaramo i stvarno mi je bilo divno slušati te neke tradicionalne recepte i nova saznanja. Svašta smo saznali o kuhinji lovaca te svemu i svačemu. Zaključili smo da je zapravo tu najviše bilo mliječnih proizvoda, tijesta jer prije nije bilo da se svaki dan jelo meso. U posebnim prilikama tu je bila, recimo, perad. Ljudi na terenu su bili jako susretljivi i to nas je iznenadilo – kaže studentica Bojana.
