Ljeto nam je stiglo. Temperature se povećavaju, a stručnjaci poručuju kako se ulaskom u ljetnu sezonu povećava i cijena hrane. Naime, za očekivati je da će cijene hrane i pića na Jadranu i ovog ljeta porasti i to u prosjeku desetak %. Riječ je o prosjeku budući da poskupljenja neće biti ista ni kada je riječ o vrstama prehrambenih artikala ni kada je riječ o lokacijama.
– Cijene hrane na obali u špici sezone trebale bi maksimalno porasti u prosjeku za 10 %, i to u turističkim središtima, dok će na kontinentu doći i do određenih pojeftinjenja. Činjenica je da trgovci preko ljeta moraju u većoj mjeri uvoziti radnu snagu, a ona košta, što povećava i troškove poslovanja. Naravno da trgovci žele i zaraditi, a ljetna sezona s ogromnim brojem stranih turista je odlična prilika za to – ističe za nacional.hr Drago Munjiza, konzultant za trgovinu i nekadašnji direktor Konzuma.
Kaže i kako prihodi koje ostvare tijekom turističke sezone čine značajan dio ukupnih prihoda trgovaca u Hrvatskoj.
– Da nema tih prihoda, mnogi trgovački lanci otišli bi iz Hrvatske ili ne bi u nju ni dolazili – napominje.
Ocjenjuje i da stranim turistima, onima koji dolaze sa zapada Staroga kontinenta, cijene hrane i pića u hrvatskim dućanima nisu tako velike kako se kod nas misli. Naime, razina cijena u tim zemljama u pravilu je veća nego u Hrvatskoj pa i cijene koje ovdje vide po policama dućana za njih nisu pretjerano različite u odnosu na one u matičnim zemljama. No, visoke su zato za domaće goste i za lokalno stanovništvo.
Prema najnovijim podacima Eurostata, razina cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je lani bila oko 2 % iznad prosjeka Europske unije. Po tim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj vrlo su blizu onima u Austriji i Njemačkoj, u kojima za oko 6 % premašuju prosjek Unije te su gotovo izjednačene s cijenama u Italiji. Ne treba, naravno, ni spominjati da su plaće u tim zemljama veće od onih u Hrvatskoj. Hrana u Hrvatskoj skuplja je i od one u Španjolskoj ili Nizozemskoj, kao i u većini novih članica Unije te u zemljama Zapadnog Balkana. Tako su, recimo, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji za oko 4 % manje od prosjeka EU, a u BiH čak za 15 %. No, i plaće u tim zemljama manje su onih u Hrvatskoj.
Podaci Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju, primjerice, da su naša kućanstva u 2021. za hranu i bezalkoholna pića izdvajala 19 % svog proračuna, a već u 2022. taj je udio skočio na 27 %. Novijih podataka još nema, no stručnjaci su već upozorili da prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu sada vjerojatno ponovno izdvaja oko trećinu svojih prihoda, što je razina potrošnje kakvu smo imali nekad, prije ulaska u EU.
Usporedbe radi, podaci eurostatističara za 2021. godinu pokazuju da je prosječno kućanstvo u EU za hranu i bezalkoholna pića izdvajalo 14 % svojih primanja. Isti je udio potrošnje za hranu i u susjednoj Sloveniji. U Njemačkoj je udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića iznosio oko 12 %, u Austriji samo 11 %.
Razlog takvog rasta udjela hrane u ukupnoj potrošnji kućanstava u Hrvatskoj je visoka inflacija, po kojoj je naša zemlja među rekorderima u eurozoni. Rast cijena je posebno zahvatio prehrambene proizvode. Tako je, prema podacima državne statistike za svibanj, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 3,3 %, a sličnom su dinamikom rasle i cijene hrane, pića i duhana. Međutim, kada se cijene hrane i bezalkoholnih pića u svibnju ove godine usporede s onima iz 2015., njihov je rast iznosio vrtoglavih 44,1 %, pokazuju podaci DZS-a.
I sami trgovci se slažu s ocjenom da je hrana u Hrvatskoj i izvan ljetne sezone skupa, no ističu da za to postoje opravdani razlozi. Osim turizma, koji ljeti „pumpa“ cijene upozorava se i na znatno veće logističke troškove koji proizlaze iz oblika države i velikog broja otoka.
Izvor: nacional.hr
Foto: Freepik
