Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a u Bjelovaru organizirao je u utorak, 30. rujna 2025., znanstveno-stručni skup pod nazivom „Tragovi i obzori: arhitektonska baština Bjelovara“. Skup je održan u prostorima Veleučilišta u Bjelovaru povodom Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja, te u okviru Dana europske baštine 2025., posvećenih arhitektonskoj baštini kao ključnom dijelu kulturnog identiteta i povijesne memorije.
Suorganizatori događanja bili su Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Državni arhiv u Bjelovaru, Gradski muzej Bjelovar i Narodna knjižnica „Petar Preradović“, čime je potvrđena važnost međuinstitucionalne suradnje u očuvanju i promicanju kulturne baštine.
Program je otvoren glazbenim nastupom učenika Glazbene škole Vatroslava Lisinskog, a okupljene su pozdravili Marija Jungić, zamjenica župana BBŽ-a, Zdravko Pavec, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje i sport Grada Bjelovara, te akademkinja Jasna Čapo, voditeljica Zavoda HAZU u Bjelovaru. Svi su naglasili važnost očuvanja arhitektonskog nasljeđa kao temelja identiteta grada.
U stručnom dijelu skupa izlagali su dr. sc. Tatjana Tkalčec, prof. dr. sc. Alexander Buczynski, izv. prof. dr. sc. Jasenka Kranjčević, Ana Drveni, Helena Lazić Marušić, Marijana Dragičević, Vjeruška Štivić, Ivana Blažeković i izv. prof. dr. sc. Alen Žunić. Njihova izlaganja obuhvatila su teme povezane s arhitekturom, urbanizmom, turizmom, poviješću i književnošću, sagledavajući Bjelovar kroz prizmu vojnog grada i strateškog središta Vojne krajine, ali i kroz književna djela poput proze Gorana Tribusona.
Posebno je istaknut projekt „Kulturni četverokut“, kroz koji Državni arhiv, Gradski muzej i Narodna knjižnica zajednički djeluju na očuvanju i popularizaciji kulturne baštine. Skup je zaključen vizijom razvoja Bjelovara do 2050. godine, koja naglašava održivo urbanističko planiranje i revitalizaciju gradske jezgre.
Povodom skupa objavljena je knjižica sažetaka, dostupna u Digitalnoj zbirci HAZU-a, čime se izloženi radovi i ideje približavaju stručnoj i široj javnosti.
Zaključeno je da je arhitektonska baština ne samo svjedočanstvo prošlosti, nego i vrijedan resurs za oblikovanje suvremenog identiteta i budućnosti grada Bjelovara.







