Sve više mladih se svakodnevno susreće sa stresom i brojnim poremećajima mentalnog zdravlja. Stres nije samo problem odraslih te je dobra vijest da se o spomenutim problemima sve više razgovara pa čak i u školi. Tako su se u sklopu Dana Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar još jednom održali Dani slobodne nastave koji podrazumijevaju predavanja stručnjaka na različite teme, a učenici sami biraju poslušati ono što ih zanima.
Jedno od predavanje je održao Sandro Kraljević, mag. psych. i direktor Mynd Lab-a d.o.o. i to o temi koja se tiče svih, a u velikoj mjeri upravo učenika. „Tihi stres i mentalna higijena – Kako ostati pribran u školi, na poslu i online“ bila je tema o kojoj se toga dana govorilo, a koju je poslušalo stotinjak učenika.
Predavanje je bilo edukativnog karaktera, ali i vrlo interaktivno – učenici su dijelili svoja iskustva te otkrivali zašto su pod stresom i kako se nose sa stresnim situacijama.
– Po zanimanju sam psiholog i zadnjih jedanaest godina radim s ljudima i rješavam razno-razne zavrzlame. Pričat ćemo o onome što je pristupno kod apsolutno svakoga od nas te nešto što određene pojedince izuzetno muči i to do razine da im je u potpunosti narušena kvaliteta života. Neki pojedinci ne znaju kako se izboriti s tim – započeo je Sandro Kraljević, mag. psych. te poručio kako je tužno te razočaravajuće kada vidi koliko se učenika i tinejdžera bori sa stresom, anksioznošću, manjkom pažnje, depresijom, ovisnošću o društvenim mrežama…
Zamolio je da podignu ruku učenici koji su barem jednom bili pod velikom razinom stresa. Većina učenika je dignula ruke u zrak. Učenici su naveli razne razloge zbog kojih su bili pod stresom: zbog ispitivanja u školi, prije isprobavanja novih aktivnosti, zbog fizičkog izgleda, zbog izlazaka u grad…
Predavač ih je pitao i kako bi definirali stres te pojasnio kako ima tri faze.
– Prva razina je umor, odnosno normalna reakcija na normalan dan. Drugo je napetost, osjećaj da si „na rubu“. Treće je iscrpljenost gdje tijelo i glava šalju signale da je previše – navodi Kraljević te dodaje kako je važno razumjeti na kojoj se razini nalazimo kako bismo napravili ključni korak prema očuvanju mentalne higijene.
Većina ljudi ignorira prve dvije faze sve dok ne dođe do treće. Ističe kako će svaki pojedinac različito reagirati na situacije koje mogu biti stresne.
– Stres nije nešto što nam se dogodi. Stres nije događaj nego kako je tvoja glava odreagirala. Netko će gore odreagirati na to kada ga trkneš u javnom prijevozu nego kada npr. dobije otkaz. Dosta je to individualno te se natjecati u tome kome je gore i stresnije u životu nema smisla – ističe Kraljević.
Naglašava kako stres nije uvijek loš te da problem počinje kada stres ne prestaje.
– Jedna mala količina stresa je zapravo dobra. Jer ti pomaže da npr. otrčiš dobro 100 metara, odgovaraš dobro na ispitu, odradiš predavanje kako spada… Ako pređeš jednu kritičnu točku i stresa bude više od toga, onda stres prijelazi u overthinking – pojašnjava.
Na predavanju je istaknuto i pet tihih signala koji ukazuju na preopterećenje. Tijelo uvijek daje znakove – samo ih treba naučiti prepoznati na vrijeme.
- Pad koncentracije
- Spavanje ne valja
- Razdražljivost raste
- Odgađaš sve više
- Povučeš se
Tehnologija, ponajviše mobiteli i društvene mreže su jedan od glavnih razloga smanjenja koncentracije. Brojni učenici su također potvrdili kako imaju problema sa spavanjem: ne mogu zaspati, bude se po noći, umorni su… Uz to, potvrđuju kako su često razdražljivi te da ih „živciraju“ i najmanje sitnice. Također, odgađaju svoje obaveze, primjerice učenje.
– Dosta sam po stresom. Imam problema s koncentracijom, krenem učiti pa ne mogu. Teško mi je pamtiti, brzo odustanem. Ne mogu spavati, spavam po tri, četiri sata… – potvrdila je jedna srednjoškolka.
Većina učenika smatra da je činjenica kako su stalno online negativna. No, zaključili su kako online svijet ima i prednosti, a to su veća informiranost i efikasnija komunikacija s drugima.
– Biti stalno online danas i dostupan ima više negativnih nego pozitivnih strana – ističe Kraljević.
Stalna dostupnost dovodi do toga da se mozak ne odmara jer stalno očekuje novi podražaj te scrollanje prije spavanja odgađa san za 30 do 60 minuta. S učenicima je podijelio što mogu napraviti kako ne bi bili stalno dostupni te dopustili mozgu da se odmori:
- Isključi obavijesti za sve osim poziva i poruka
- Uvedi „offline sat“ – jedan sat dnevno bez ekrana
- Ne gledaj mobitel prvih i zadnjih 30 minuta dana
- Kada učiš stavi mobitel u drugu prostoriju, a ne samo na „tiho“
- Prestani scrollati kada primijetiš da „samo gledaš“
Sandro Kraljević, mag. psych. podijelio je s učenicima tri navike koje mogu uvesti već danas, a tiču se bolje brige o mentalnom zdravlju. To su male, ali dosljedne promjene koje imaju veći učinak od povremenih velikih napora.
- Kratka regulacija tijela – minutni reset kada osjećaš da ti raste pritisak
- Dogovor sa sobom oko vremena – postavljanje osobne granice prema sebi
- Mali ritual oporavka – nešto što radite samo za sebe, svaki dan i bez izgovora
Za kraj predavanje su učenicima istaknute tri stvari:
- Prepoznaj signale
- Kontroliraj ekrane
- Uvedi naviku
Predavanje Sandra Kraljevića još je jednom potvrdilo koliko je važno otvoreno govoriti o mentalnom zdravlju mladih. Učenici su kroz interaktivan pristup imali priliku prepoznati vlastite obrasce ponašanja, bolje razumjeti što je zapravo stres te naučiti konkretne korake kojima mogu unaprijediti svoju svakodnevicu. Poseban naglasak stavljen je na pravovremeno prepoznavanje znakova preopterećenja, postavljanje granica u korištenju tehnologije te uvođenje malih, ali učinkovitih navika koje doprinose mentalnoj higijeni. Upravo takvi susreti pokazuju koliko škola može biti važan prostor za razvoj životnih vještina, a ne samo akademskog znanja.
Na samom kraju predavanja su nagrađene tri najaktivnije učenice koje su svojim sudjelovanjem i otvorenošću pridonijele kvaliteti rasprave. Kao priznanje za njihov angažman, osvojile su knjigu Sandra Kraljevića „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“, koja će im zasigurno pomoći u daljnjem razumijevanju i brizi o vlastitom mentalnom zdravlju.
Foto: Bjelovar.info
