Mentalno zdravlje postaje sve važnija tema u društvu, no unatoč rastuće svijesti, bilježi se i zabrinjavajući porast osoba koje se suočavaju narušenim mentalnim zdravljem. Stručnjaci upozoravaju da problemi poput depresije, anksioznosti i stresa pogađaju sve dobne skupine, utječući na kvalitetu života, radnu sposobnost i međuljudske odnose. U tom kontekstu, edukacija, pravovremeno prepoznavanje problema i sustavna podrška ključni su za očuvanje psihičkog zdravlja.
🗣️ VAŽNOST RAZGOVORA O MENTALNOM ZDRAVLJU 💭
O važnosti ove teme razgovaralo se i u Bjelovaru, povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se svake godine održava 10. listopada.
– Svjetski dan mentalnog zdravlja održava se svake godine 10. listopada. Cilj nam je opet skrenuti pažnju te osvijestiti koliko je mentalno zdravlje važno za cjelokupno naše funkcioniranje te na neki način potaknuti da se ulaže u sustav podrške mentalnom zdravlju – poručila je Iva Manestar, dr. med., spec. psih., subspec. socijalne psihijatrije.

Svjesnost o važnosti mentalnog zdravlja raste, no problemi poput stresa, anksioznosti i depresije i dalje sve više pogađaju ljude svih dobnih skupina. Upravo zbog toga, razgovori i edukacije o očuvanju psihičkog zdravlja postaju sve važniji u zajednici.
– To je dobra stvar – da smo osvijestili koliko je to važno. Mentalno zdravlje je dio našeg emocionalnog stanja, našeg kvalitetnog socijalnog komuniciranja. To je stvar našeg odnosa s drugim ljudima te kako se nosimo s frustracijama i nekakvim teškim trenucima u životu. Svako na neki način zaslužuje biti dobrog mentalnog zdravlja – dodala je Iva Manestar.
📣 SVE VIŠE MLADIH IMA PROBLEMA S NARUŠENIM MENTALNIM ZDRAVLJEM 👧 👦
Nažalost, problemi mentalnog zdravlja sve češće pogađaju mlađe generacije, što predstavlja ozbiljan izazov za cijelo društvo. Stručnjaci upozoravaju da je za očuvanje psihičkog zdravlja mladih potrebna zajednička odgovornost i sustavna podrška.
– Naši mladi sve više obolijevaju i to je na neki način alarmantna situacija. Na mentalno zdravlje utječu genetske predispozicije, socio-kulturološki utjecaji, biološki utjecaji, ekonomski utjecaji… Mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca, to je pitanje cijele naše zajednice. Da bismo imali mentalno zdrave mlade ljude, mentalno zdravu zajednicu onda svi mi moramo pridonositi, moramo osigurati dobre egzistencijalne uvjete, dobra radna mjesta, osigurati milje koji je lišen nasilja te društvo u kojemu se poštuju ljudska prava… Bitno je ulagati u sustav roditeljstva i odgojnog funkcioniranja. Ono što nam je najvažnije su naši mladi ljudi – zaključila je Iva Manestar.
📣 KAKO TRENERI MOGU POMOĆI?
Bjelovar je Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježio edukativnim predavanjima, a jedno od njih je bilo „Uloga sportskih trenera u zaštiti mentalnog zdravlja i prevenciji ovisnosti kod djece i mladih“. Ova tema je usmjerena na mlade te njihove trenere koji itekako mogu utjecati na njihovo ponašanje, razmišljanja te mentalno zdravlje.
– Ideja je bila pozvati ljude koji se bave mladima, koji se bave odgojno-obrazovnim djelovanjem, ali ne unutar institucija škole, nego na jedan drugi način, u neko slobodno vrijeme. Sport je vrlo često aktivnost koja se spominje u kontekstu zaštite mentalnog zdravlja. Bavljenje sportom danas, zapravo, predstavlja jedan životni stil koji je prihvatljiv i svi preporučuju bavljenje sportom te je jako puno ljudi uključeno u različite sportske aktivnosti. Sport definitivno ima odgojnu ulogu – započela je Renata Hunjadi-Brzović, prof. psihologije.

Sport i tjelesne aktivnosti ne doprinose samo fizičkom zdravlju, već igraju i važnu ulogu u oblikovanju stavova, vrijednosti i samopouzdanja mladih. Stručnjaci ističu da treneri i sportske zajednice mogu biti ključni u poticanju pozitivnog mentalnog zdravlja, ali i u prepoznavanju potencijalnih rizika.
– Sport pomaže u izgradnji stavova, vrijednosti, izgradnje slike o sebi… Baš kao što škola daje nekakve obrazovne i odgojne sadržaje tako i sport, uz razvijanje tijela i tjelesnih vještina, nudi i neke odgojne sadržaje. Prvo što vam se veže uz ideju o sportu i mentalnom zdravlju je da pogoduje mentalnom zdravlju. No, imate i onu drugu stranu medalje gdje istraživanja otkrivaju da je sport istovremeno i rizični faktor za razvoj nekih poteškoća. Treneri su ključni u toj cijeloj priči – napominje Hunjadi-Brzović.
Djeca doživljaju odrasle osobe kao svoje uzore pa tako i trenere koji svojim ponašanjem utječu na djecu i mlade. Također, alkoholiziranost i korištenje drugih sredstava koja mogu razviti ovisnost samo su neki od problema mentalnog zdravlja mladih. Prof. psihologije Renata Hunjadi-Brzović potvrđuje kako imaju zabrinjavajuć postotak djece koja se samoozljeđuju.
– Vi koji radite s djecom… Sigurno ste mogli primijetiti da se neka djeca na tjelesnom ne skidaju. Bilježimo zabrinjavajuć postotak djece koja se samoozljeđuju u školama. Nastavnici tjelesnog odgoja su nam često prva linija koja javlja da imamo problem – ističe Hunjadi-Brzović koja dodaje kako su i profesori koji zadaju zadatke pisanja tekstova također jedni od prvih koji saznaju samo neke probleme s kojima se djeca bore.
Niže su samo neki od zabrinjavajućih podataka i činjenica:
➡️ Između 32 i 45 % bolničkih prijema zbog ozljeda adolescenata povezano je s konzumiranjem alkohola
➡️ U svakome razredu četvero do sedmero djece najmanje se jednom samoozlijedilo
➡️ Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini 15 do 19 godina u svijetu
➡️ U procesu tugovanja najčešće se pojavljuju teškoće u koncentraciji i dosjećanju, osjećaj gubitka kontrole i samopoštovanja
➡️ U razrednom odjeljenju od 25 učenika – 5 ih se suočava s problemima mentalnog zdravlja – od njih 5 samo 1 dobiva stručnu pomoć
➡️ 50 % svih mentalnih poremećaja pojavljuje se do 14. godine
➡️ 75 % svih mentalnih poremećaja pojavljuje se prije 24. godine
🤯 NEGATIVNE STRANE SPORTA
Iako sport donosi brojne fizičke i psihičke koristi, važno je prepoznati da može imati i svoje negativne strane. Pretjerana usmjerenost na postignuća, dominantna uloga sportaša te naglašavanje vlastitog uspjeha mogu ograničiti razvoj socijalnih vještina i osjetljivosti prema drugima. Osim toga, strah od neuspjeha, zabrana izražavanja određenih osjećaja i egocentrična natjecateljska priroda sporta mogu izazvati anksioznost, stres te neprilagođena ponašanja, utječući na ukupnu mentalnu i emocionalnu dobrobit sportaša.
Primjerice:
➡️ Usmjerenost na bavljenje sportom – slabije socijalne vještine
➡️ Uloga sportaša primarna – nedostatno razvijene ostale socijalne uloge
➡️ Isticanje vlastitog uspjeha – manje socijalna osjetljivost
➡️ „Zabrana“ na određen osjećaje – različita neprilagođena ponašanja
➡️ Strah od neuspjeha, ponižavanja ili strah da neće opravdati određena očekivanja stvaraju anksioznost i stres – smanjena uspješnost
➡️ Ovladavanje ljutnjom u funkciji izvedbe
➡️ Egocentrična svojstva kompetitivnosti u sportu
– Ponekad je teško razlikovati znakove problema mentalnog zdravlja od uobičajenog/očekivanog ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji, no potrebno je pratiti, promatrati, propitivati te otkrivati što se događa – preporučuje Renata Hunjadi-Brzović.
Mogu pomoći pitanja poput:
❓Je li došlo do nagle i/ili velike promjene u ponašanju, raspoloženju, uspješnosti?
❓Je li uočena promjena uobičajena za dijete; je li učestalija nego prije?
❓Traje li uočena promjena duže no što je očekivano u nekoj fazi odrastanja?
❓U kojoj je mjeri narušeno djetetovo svakodnevno funkcioniranje?

▶️ POVEZANOST SPORTA I OVISNOSTI O KOCKANJU
Opće je poznato da u Hrvatskoj postoji veliki problem s ovisnošću o klađenju. Igranje igara na sreću prisutno je kod značajnog dijela odraslih u Hrvatskoj, najviše u dobi od 35 do 44 godine, a manje među mladima od 15 do 24 godine. Češće kockaju muškarci nego žene. Najčešće igre su Eurojackpot, loto, kladionice i lutrija/srećke. Problematično kockanje s ozbiljnim negativnim posljedicama javlja se kod 1,7 posto odraslih, što znači da ozbiljan problem s kockom ima oko 47.000 stanovnika Hrvatske. Umjeren problem ima 3,1 posto, a nizak stupanj problema 2,7 posto odrasle populacije u Hrvatskoj.
– S tim se susrećem u radu. Ljudi koji imaju problem s ovisnosti o kocki, u našoj sredini, ne hrle na odvikavanje. Nekolicina koja se javila zadovoljila je tri kriterija koja vam sva istraživanja pokazuju. Tko su kandidati za razvoj problema ovisnosti o kockanju i klađenju? Prva kategorija je muški spol, što ne znači da nema žena koje se klade. Imati u obitelju neku blisku odraslu osobu koja se kladi, imati obitelj koja gleda pozitivno na klađenje, kao na zabavu je drugi čimbenik koji povećava rizik. Treći čimbenik je biti u sportu – otkriva Renata Hunjadi-Brzović.
– Neki od ljudi koji su u sportu svoja znanja pokušat će unovčiti i to tako da će početi hodati po kladionicama – pojašnjava poveznicu sporta s klađenjem te napominje kako treba voditi računa o tome i s razgovarati s djecom.
🆘 KAKO REAGIRATI KADA UVIDIMO DA POSTOJI PROBLEM?
Što učiniti?
👉 Emocionalna podrška – razumijevanje, strpljenje, slušanje – prihvaćanje i nepodcjenjivanje osjećaja
👉Vjerovanje i očekivanje najbolje bez postavljanja prevelikih zahtjeva
👉Osigurati razgovor s bliskom osobom, osobom od povjerenja, stručnjakom
👉Suicidalne najave i pokušaji – LIJEČNIKU!
🤝 ODJEL ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA I PREVENCIJU OVISNOSTI
Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti djeluje unutar Službe za javno zdravstvo i socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije. Aktivnosti Odjela su usmjerene na očuvanje mentalnog zdravlja mladih srednjoškolske dobi i odraslih, a organizirane su kroz:
👉 Psihološko savjetovalište
👉Psihijatrijsku ambulantu i savjetovalište
👉Provedbu i koordinaciju specijalnih preventivnih programa i psihoedukacija u suradnji s odgojno-obrazovnim i zdravstvenim institucijama, liječnicima primarne zdravstvene zaštite i specijalistima te drugim stručnim suradnicima i institucijama. Specijalni programi koji se provode temelje se na Nacionalnoj strategiji zaštite mentalnog zdravlja i na Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe droga.
📞 Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti – 099/60-94-987
📞 Psihijatar – 043/247-208
📞 Psiholog – 043/247-244
📞 Medicinska sestra – 043/247-206
🌐 Web – na POVEZNICI.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.
Tekst: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info i Freepik











