S dolaskom ljeta krenula je sezona kupanja – u moru, bazenima, ali i rijekama, jezerima… Stoga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio upute za siguran boravak u vodi.
Plivanje je aktivnost koja je pogodna za sve uzraste i koja, osim zabave, doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju pojedinca. Kako bi nam boravak u vodi bio što sigurniji, treba osvijestiti vlastite plivačke sposobnosti, razmisliti o području gdje će se kupanje odvijati (teže je plivati u slatkoj nego u slanoj vodi), stalno nadzirati malu djecu i sl.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 % u skupini ozljeda. Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi. Najveća stopa utapanja je među djecom od 1 do 4 godine, a slijede djeca od 5 do 9 godina. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2021. godini nalazila na 8. mjestu po dobno standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja. U 2022. godini u Hrvatskoj su od utapanja umrle 73 osobe.
PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI
– Stalan nadzor djece u vodi.
– Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
– Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju.
– Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.
Ostale preporuke za siguran boravak djeteta u vodi:
– Na vrijeme upoznajte Vaše dijete s potencijalnim opasnostima boravka u vodi.
Naučite Vaše dijete mjere sigurnog ponašanja u vodi: ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu (posebno izbjegavati skok na glavu) i ne zadržavati dugo dah pod vodom.
– Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje.
– Ograničite vrijeme boravka u vodi, objasnite djetetu zašto je važan odmor (preporuka je i da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka).
– Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom.
– Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.
– Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.
– Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.
Svladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %. Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.
Nošenje sigurnosnog prsluka
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega. Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djece i odrasle.
Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom
Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Osim zabave, kupanje i plivanje, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno izbjegavati skok na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.
Oprez kod ronjenja
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Izvor: hzjz.hr
Foto: Canva
