Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024. – 2025. je „Šećerna bolest i dobrobit“, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.
Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolešću, odnosno oko 412 milijuna ljudi, nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti.
U okviru ovogodišnje teme, Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF), poziva na stvaranje uključivih i podržavajućih radnih okruženja u kojima se osobe s dijabetesom osjećaju prihvaćeno i podržano, a ne stigmatizirano.
Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi.
Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).
Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.
Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.
To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.
Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.
Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.
Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.
Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:
- pojačanu žeđ
- učestalo mokrenje
- zamućen vid
- osjećaj umora
- nenamjerni gubitak tjelesne težine
Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:
▶️ imaju prekomjernu tjelesnu težinu
▶️ su starije od 45 godina
▶️ imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
▶️ su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
▶️ su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
▶️ imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)
Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.
Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:
- održavanje zdrave tjelesne težine
- redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
- zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
- prestanak pušenja.
Izvor: hzjz.hr
Foto: Canva
