Djeca su među najranjivijim sudionicima cestovnog prometa, a analize pokazuju da najčešće stradavaju upravo kao putnici u vozilima svojih roditelja ili bliskih osoba. Prometne nesreće su najčešći uzrok smrtnog stradavanja djece, stradavaju kao putnici u automobilima svojih roditelja.
Tijekom 2025. godine u svojstvu putnika stradalo je 535 djece na području RH, pet (od sedam) djece je smrtno stradalo, 35 je teško tjelesno ozlijeđeno, a 495 je lakše ozlijeđeno.
Na području Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske tijekom prošle godine je stradalo 16 djece u prometnim nesrećama što je smanjenje za 27,3 %. Pet djece je zadobilo teške tjelesne ozljede (jedno u svojstvu vozač, troje putnika i jedno kao pješak), a 11 djece lakše tjelesne ozljede i svi u svojstvu putnika.
U tri mjeseca ove godine osmero djece je zadobilo lake tjelesne ozlijede u svojstvu putnika u automobilima svojih roditelja.
U prometnim nesrećama u kojima su sudjelovala djeca, ona su se nalazila u vozilima kojima su upravljali roditelji ili članovi obitelji. Najčešći uzroci takvih nesreća su neprilagođena brzina, nepoštivanje prometnih propisa, nepažnja vozača, kao i nekorištenje ili nepravilna uporaba sigurnosnog pojasa i sigurnosnih sjedalica. Posebno zabrinjava činjenica da se dio stradavanja događa na kraćim relacijama, u naseljima i svakodnevnim vožnjama, kada vozači često podcjenjuju rizik.
Statistički pokazatelji ukazuju da pravilna uporaba dječjih sigurnosnih sjedalica i sigurnosnih pojaseva značajno smanjuje rizik od teških ozljeda i smrtnog stradavanja djece u prometnim nesrećama. Unatoč tome, još uvijek se bilježe slučajevi u kojima djeca nisu bila propisno vezana ili su se nalazila na neprikladnim mjestima u vozilu.
Iz tog razloga u petak, 10. travnja, u Daruvaru u Ulici Vladimira Nazora provedena je kontrola sigurnosnih sjedalica u vrijeme dolaska djece u vrtić.
Policijski službenici su ovom preventivno-represivnom aktivnošću provjeravali je li sigurnosna sjedalica odgovara djetetovom razvoju, je li je pravilno postavljena u automobilu te ono najvažnije je li je dijete pravilno vezano.
U sklopu akcije kontroliran je prijevoz djece u 27 osobnih automobila, odnosno ukupno 37 djece, pri čemu je utvrđeno da šestero djece nije bilo vezano u sigurnosnoj sjedalici/postolju, a roditelji su sankcionirani, izdano im je upozorenje. Dodatno je jednom roditelju izdan obavezni prekršajni nalog jer nije bio vezan sigurnosnim pojasom.
Jedna majka je četvero nevezane djece vozila na stražnjem sjedalu, dvoje od 17 godina, jedno od 14 i jedno od četiri godine bez sigurnosne sjedalice. Također je jednoj trudnoj majci dijete sjedilo u krilu na mjestu suvozača prilikom dolaska u vrtić.
Što se tiče samih sigurnosnih sjedalica, zatečeno stanje i dalje nije dobro, svega troje djece (u dobi od šest godina) je bilo pravilno vezano u sigurnosnom postolju bez naslona, djeca su bila jače tjelesne građe i pojas im je prolazio pravilnom putanjom (sredinom ramena, sredinom prsa i nisko preko zdjelice).
Roditelji djece koja nisu bila pravilno vezana ili sjedalica nije bila pravilno učvršćena, ili je dijete preraslo sjedalicu, dobili su savjete kako pravilno učvrstiti sjedalicu, pravilno vezati dijete i kakvu sljedeću sjedalicu djetetu kupiti te im je uručen preventivni materijal.
Nadalje, policijski službenici su savjetovali o pravilnom namještanju zaglavlja sjedalice i visini traka pojasa sjedalice okrenute u smjeru vožnje, a koje moraju biti u ravnini ramena djeteta ili malo iznad ramena, što je bila najčešća greška prilikom kontrole. Prilikom zatezanja pojasa sjedalica bitno je da roditelji provjere da li u predjelu ramena djeteta stane samo njihov jedan prst, odnosno da se pojas sjedalice ne može uštipnuti po dužini i tako će znati da je dijete pravilno vezano.
Zatim o vezivanju djeteta u jaknama, pogotovo onima skliskih materijala. Djetetu koje je vezano u jakni, pojas sjedalice se ne može dovoljno pritegnuti. Prilikom zatezanja pojasa sjedalica bitno je da roditelji provjere je li u predjelu ramena djeteta stane samo njihov jedan prst, odnosno da se pojas sjedalice ne može uštipnuti po dužini i tako će znati da je dijete pravilno vezano. Greške su se također očitovale u sjedalicama koje su djeca prerasla i utori pojasa su izlazili ispod razine ramena ili čak u predjelu leđa, a vezani su bili samo pojasevima sjedalice oko trbuha. Ovakvim načinom vezivanja u sigurnosnim sjedalicama u trenutku prometne nesreće nastaju smrtonosne ozljede trbušne šupljine.
Kod dvije sigurnosne sjedalice utvrđeno je, da osim što djeca nisu bila pravilno vezana, sjedalica nije bila pravilno postavljena u automobil, odnosno nije vezana top tether-om. Top tether je dodatni pojas koji se koristi pri učvršćivanju sigurnosne sjedalice u automobil, u kombinaciji s ISOFIX sustavom. Svrha je da uz pomoć tog specijalnog pojasa (na kraju ima kuku), koji ide preko gornjeg dijela sjedala automobila, spriječi pomicanje sjedalice u osi rotacije ISOFIX dodataka. Zakvači za posebnu točku sidrenja u autu, koja se najčešće nalazi iza stražnjeg sjedala ili na stropu/podu prtljažnika. Jednostavno rečeno, sprečava da se sjedalica odvoji od naslona u slučaju frontalnog sudara i da gornji dio sjedalice „odleti k prednjem dijelu automobila“. U ovakvom nepravilnom vezanju sjedalice, u trenutku prometne nesreće djetetovo tijelo naglo usporava i na taj način trza glavom, a ujedno postoji opasnost da glava udari u prednje sjedalo, što je izuzetno opasno i direktno se pretvara u rizik po život djeteta.
Što se tiče sigurnosnih postolja, pojas treba ići sredinom ramena, sredinom prsa i nisko preko zdjelice. Većina grešaka kod sigurnosnih postolja očitovala se u savinutim trakama pojasa, naslona za glavu koji je smetao za pravilno postavljanje postolja s naslonom ili je dijete bilo premaleno za sigurnosno postolje i pojas je “rezao“ djetetov vrat. Takva pogreška očituje se u tome da pojas automobila „reže“ djetetov vrat i roditelji djeci provlače ruku iznad pojasa što je pogubno tijekom podmetne nesreće, odnosno zbog velikih sila, tijelo djeteta se presavija u predjelu trbuha i dolazi do ozljeda unutarnjih organa koje su smrtonosne.
Također, kod postolja s naslonom, pojas nije bio provučen kroz vodilicu pojasa na postolju i išao je nisko preko djetetovog ramena/ruke, policijski službenici su djeci trake pojasa pravilno namjestili, da sukladno njihovoj građi tijela prolaze preko sredine ramena i sredinom prsa te nisko preko zdjelice.
Nije dovoljno da dijete samo bude smješteno u sjedalici, već ta sjedalica mora biti pravilno pričvršćena u automobilu, mora djetetu biti odgovarajuća te i dijete u njoj mora biti pravilno vezano.
Ako se ne koristi pravilno, ni najskuplja sjedalica ne može zaštiti dijete u trenutku prometne nesreće.
Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska zahvaljuje roditeljima koji su iskazali interes i na čiju inicijativu će se ovakve aktivnosti i dalje provoditi. Potrudit će se da nepropisan prijevoz djece postane društveno neprihvatljiv jer se 80 % prometnih nesreća događa u naseljenim mjestima.
Isto tako, roditelji svakog dana mogu potražiti policijsku službenicu Sandru Pavlek te zatražiti savjet o pravilnom prijevozu djece ili je mogu nazvati na broj telefona 043/270-143 te dogovoriti preventivnu kontrolu.
Sigurnost djece u prometu započinje odgovornim ponašanjem odraslih. Svaka vožnja, bez obzira na udaljenost i uvjete, mora biti shvaćena ozbiljno, jer jedna nepažnja ili kršenje prometnih propisa može imati trajne posljedice.
Djeca nemaju mogućnost izbora – njihova sigurnost u prometu ovisi isključivo o roditeljima i vozačima koji preuzimaju odgovornost za njihove živote.
Stoga apeliraju na sve roditelje i skrbnike da pri svakoj vožnji, bez iznimke, pravilno smjeste dijete u odgovarajuću sigurnosnu sjedalicu, vežu ga sigurnosnim pojasom i prilagode način vožnje uvjetima na cesti.
Ne postoji kratka vožnja koja je bez rizika, niti opravdanje za neodgovorno ponašanje u prometu. Jedan trenutak nepažnje može imati trajne posljedice, a posljedice snose upravo oni koji se ne mogu sami zaštititi – djeca. Budimo im uzor i zaštita.
Poštivanjem prometnih propisa, odgovornom vožnjom i brigom o sigurnosti najmlađih, čuvamo ono najvrjednije – dječje živote.
Foto: Freepik
