Dostojanstvo i briga do posljednjeg dana: Snaga palijativne skrbi u zajednici
U vremenu kada sve više ljudi živi s kroničnim i neizlječivim bolestima, palijativna skrb postaje jedan od najvažnijih segmenata zdravstvenog sustava. Njezina je uloga ublažiti patnju, pružiti dostojanstvenu skrb i podršku ne samo bolesnicima nego i njihovim obiteljima. U Koprivničko-križevačkoj županiji razvoj palijativne skrbi započeo je 2022., a značajan iskorak napravljen je kroz djelovanje Doma zdravlja županije, gdje se sustav gradi na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Kako bi javnosti približili važnost i način funkcioniranja palijativne skrbi, razgovarali smo s Marinom Međimorec, koordinatoricom palijativne skrbi pri Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije i magistricom sestrinstva, koja je otvoreno govorila o postignućima, izazovima i prijedlozima za unaprjeđenje sustava.
Cilj je omogućiti skrb i kraj života u vlastitom domu, uz najbliže
– Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije pruža palijativnu skrb na razini primarne zdravstvene zaštite, koja se uglavnom provodi kroz kućne posjete, a kako bi se omogućila skrb i smrt u kući, u krugu bližnjih, što većina bolesnika na kraju života želi – objašnjava Međimorec.
Najveći broj pacijenata, oko 70 posto, čine osobe oboljele od malignih bolesti, dok je 30 posto oboljelih od drugih teških i uznapredovalih bolesti, uključujući neurološke, kardiovaskularne, bubrežne i psihičke, kada fokus nije više samo na liječenju, nego na ublažavanju simptoma, kvaliteti preostalog života i podršci obitelji.
Mobilni tim – ključna karika sustava
– Palijativna skrb na primarnoj razini provodi se kroz mobilne palijativne timove, koji je pri Domu zdravlja započeo s radom u kolovozu 2022. godine. Njegova je uloga rješavanje kompleksnih simptoma i potreba te pružanje podrške obitelji i njegovateljima, u suradnji s liječnicima obiteljske medicine i ostalim službama – patronažom, zdravstvenom njegom u kući i Zavodom za hitnu medicinu – pojašnjava koordinatorica.
Stigmatizacija i nedostatak kadra najveće su prepreke
Iako se palijativna skrb razvija, izazova ne nedostaje.
– Najveće prepreke su još uvijek izražena stigmatizacija i neprihvaćanje palijativne skrbi, i među profesionalcima i među obiteljima, nepostojanje standardiziranog razvoja na nacionalnoj razini te nedostatak stručnog kadra – kaže Međimorec.
Govoreći o javnoj svijesti, ističe da se u Hrvatskoj još uvijek premalo govori o palijativnoj skrbi, iako je u posljednjih deset godina napravljen veliki iskorak.
– Kao društvo postajemo svjesniji sve većih potreba, zbog starenja stanovništva i rasta broja kroničnih bolesti. No, razvoj medicine i „medikalizacija umiranja“ doveli su i do neprihvaćanja smrti kao prirodnog dijela života, što je temeljna postavka palijativne skrbi – dodaje.
Nedostatak kadra i edukacija zaposlenika
– U palijativnoj skrbi, kao i drugim službama na primarnoj razini, nedostaje kadra, osobito liječnika. Kod nas je stalno zaposlen koordinator palijativne skrbi i medicinska sestra u mobilnom timu, dok četiri liječnice povremeno dodatno rade uz svoj redovan posao. Njihova predanost nam omogućuje pružanje specijalističke palijativne skrbi – ističe Međimorec.
Posebnu važnost pridaje edukaciji.
– Dodatna edukacija zaposlenika je nužna, i to ne samo teorijska, nego i praktična. Važne su i osobne kvalitete poput empatije, humanosti i sposobnosti kvalitetne komunikacije.
Što još nedostaje pacijentima i obiteljima?
– Najveći nedostatak je nepostojanje 24-satne podrške na razini primarne zdravstvene zaštite, što zbog kadrovskih ograničenja zasad nije moguće organizirati. Uz to, nedostaju i bolnički i smještajni kapaciteti za osobe kojima skrb kod kuće nije moguća – pojašnjava Međimorec.
Naglašava važnost interdisciplinarne suradnje i dobre edukacije svih uključenih službi kako bi se osigurala kontinuirana, kvalitetna i ravnomjerno dostupna skrb.
Prijedlozi za unapređenje sustava
– Unaprjeđenje treba krenuti od nacionalne razine – standardizirani razvoj, veće ovlasti i bolji uvjeti rada za zaposlenike, edukacija i usavršavanje. Smatram važnim i uvođenje specijalizacija te prenošenje određenih ovlasti na medicinske sestre, posebno na primarnoj razini. Edukacija cijelog stanovništva također je ključna za prihvaćanje palijativne skrbi – poručuje.
Obitelj je ključna karika skrbi
Na kraju razgovora istaknula je ono najvažnije – važnost obitelji.
– Obitelj preuzima teret 24-satne skrbi i treba svu moguću podršku. Kada su pripremljeni i educirani, i uz našu podršku uspiju pružiti skrb kod kuće, tada vidimo koliko je važno omogućiti pacijentu da ostane u svom okruženju do kraja. To donosi mir i dostojanstvo i pacijentu i obitelji.
– Palijativna skrb nije samo medicinska skrb – ona je izraz ljudskosti, empatije i zajedništva –poručuje Marina Međimorec.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture -Multidisciplinarni pristup skrbi za palijativne bolesnike: Ublažavanje patnji u svakodnevnom životu.
Tekst: Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije
